Kondom je predmet koji se nalazi u svakoj drogeriji, na svakoj benzinskoj postaji i u svakom supermarketu u Hrvatskoj, a ipak ga mladi često ne koriste baš kad je najpotrebniji. S više od tri tisuće godina povijesti, ostaje najdostupnija, najisplativija i najučinkovitija zaštita od spolno prenosivih infekcija i neželjene trudnoće, no podaci pokazuju da ga generacija Z koristi nedosljednije nego ranije generacije.
Kako je izgledalo nekad?
Generacije 80-ih i 90-ih odrastale su u sjeni AIDS krize koja je pretvorila kondom iz stigmatiziranog predmeta u simbol odgovornosti. Britanska istraživanja pokazala su skok upotrebe kondoma među mladima od 16 do 24 godine s 61 na 82 posto kod muškaraca i s 42 na 63 posto kod žena između 1990. i 2000. godine. U Hrvatskoj je potrošnja bila niža, krajem 2000-ih samo 2,61 kondom po seksualno aktivnom stanovniku godišnje, uz trend pada od pet posto godišnje.
Što se promijenilo do danas?
Istraživanje SERZAM2020 donosi mješovite rezultate. Mladi danas kasnije stupaju u prve odnose (medijan 18 godina umjesto 17), imaju manje partnera i paralelne veze su manje učestale. Upotreba kondoma pri prvom odnosu skočila je s 58 na 84 posto kod djevojaka i s 65 na 81 posto kod mladića. Međutim, redovita upotreba (svaki put) i dalje je slaba, svaki drugi mladić i šest od deset djevojaka koristi kondom samo selektivno.
Zašto mladi ne koriste kondom?
Razlozi su slojeviti. Mnogi kondom vide samo kao antikoncepciju i isključuju ga u “pouzdanim” vezama (67 posto Hrvata prema HUHIV-u). Hormonska pilula se percipira kao “dovoljna” zaštita, iako ne štiti od infekcija. Generacija Z je manje hedonistička, više online orijentirana i emocionalno opreznija, što rezultira manje prakse u komunikaciji o zaštiti. Alkohol dodatno komplicira odluke, 50 posto spolnih odnosa događa se pod utjecajem alkohola.
Kriza u Europi
WHO-ova HBSC studija od 242.000 petnaestogodišnjaka u 42 zemlje pokazuje pad upotrebe kondoma s 70 na 61 posto kod dječaka i s 63 na 57 posto kod djevojčica između 2014. i 2022. ECDC bilježi rekordni rast gonoreje (+300 posto od 2014.) i sifilisa (+100 posto), s najvećim stopama kod žena 20-24 godine. Hrvatska je pri donjem kraju europskog prosjeka, bez sustavnog seksualnog obrazovanja.
Gdje stojimo i kamo idemo?
Hrvatska ima paradoks: mladi su odgovorniji po broju partnera, ali kondom koriste nedosljednije. Nedostaje sustavna edukacija, a Karex najavljuje poskupljenje od 30 posto zbog poremećaja u lancima opskrbe. WHO preporučuje sveobuhvatno seksualno obrazovanje i besplatne kondome, ali u Hrvatskoj ti signali još kasne. Kondom ostaje jedina dvostruka zaštita – od trudnoće i infekcija – dostupna svima, bez recepta i nuspojava.
