Foto: wallpaperaccess.com

Toshiba, nekoć sinonim za japansku tehnološku dominaciju, danas služi kao upozorenje o opasnostima sukoba unutar korporativne uprave i strateške neodlučnosti. Desetljeće nakon što je prodala svoje najvrjednije segmente kako bi preživjela financijski kolaps, ti isti odjeli – Kioxia (poluvodiči) i Westinghouse (nuklearna energija) – postali su stupovi nove AI ekonomije.

Razlaz “buntovne djece”: Kioxia i Westinghouse


Kriza upravljanja koja je kulminirala 2016. godine prisilila je Toshibu na očajničke poteze:

    Kioxia (memorijski čipovi): Prodana pod pritiskom potrebe za hitnim kapitalom. Danas, zahvaljujući potražnji za memorijom u AI centrima, Kioxia je procijenjena na nevjerojatnih 346 milijardi dolara, uz rast vrijednosti dionica od čak 71 put u odnosu na prosinac 2024. godine.

    Westinghouse Electric: Nuklearna jedinica koja je 2017. gurnula Toshibu u bankrot, danas cvjeta. Uz globalni zaokret prema nuklearnoj energiji za napajanje podatkovnih centara (AI energetski zahtjevi), Westinghouse je postao jedna od najtraženijih tvrtki u energetskom sektoru.

    Uzroci pada: Računovodstvene prijevare i neslaganja uprave


    Pad Toshibe nije bio rezultat nedostatka tehnologije, već kronične nesposobnosti uprave da razumije prirodu poslovanja kojim upravlja:

      • Kultura sukoba: Sukob između predsjednika uprave Atsutoshija Nishide i njegovog nasljednika Norija Sasakija doveo je do napuhanih ciljeva i računovodstvenih prijevara kako bi se sakrili gubici.
      • Nerazumijevanje poluvodiča: Uprava je promatrala poluvodiče kroz prizmu “teške industrije”, ne shvaćajući cikličku prirodu industrije čipova koja zahtijeva velika kapitalna ulaganja čak i tijekom recesije. Kao rezultat toga, sjedište je često opstruiralo rad odjela, prepuštajući tržišni primat Samsungu.

      Ironija opstanka: Žrtva za javnu kotaciju


      Najveći apsurd leži u činjenici da je odjel za memorijske čipove u fiskalnoj 2017. godini ostvario dobit od 500 milijardi jena – iznos koji bi samostalno spasio tvrtku od prisilne prodaje udjela da nije bilo žurbe za zadržavanjem uvrštenja na burzi. Na kraju, Toshiba je ipak uklonjena s burze 2023. godine, postavši privatna tvrtka pod vlasništvom konzorcija Japan Industrial Partners (JIP).

      Budućnost pod JIP-om: Može li Toshiba opet biti lider?


      Pod vodstvom JIP-a, Toshiba danas prolazi kroz bolnu transformaciju. Iako se bilježe rekordne operativne marže (8%), trenutna profitabilnost tvrtke i dalje je u sjeni prihoda od preostalih 16% udjela u Kioxiji. Strategija “nove Toshibe” temelji se na tri stupa:

        • Infrastruktura: Oprema za prijenos energije i tvrdi diskovi (potaknuti AI potražnjom).
        • Visoka tehnologija: Kvantno računalstvo i fizička umjetna inteligencija.
        • Optimizacija: Oštro rezanje fiksnih troškova i izlazak iz neprofitabilnih segmenata.

        Zaključak


        Toshiba je danas tvrtka koja je “prodala krila da bi preživjela”, samo da bi otkrila kako je upravo let postao jedini način za opstanak u svijetu umjetne inteligencije. Dok su Kioxia i Westinghouse postali globalni divovi, Toshiba se suočava s izazovom dokazivanja da može izgraditi novu viziju koristeći kapital dobiven od prodaje svoje prošlosti.

        Pitanje za razmišljanje: S obzirom na to da je AI industrija visoko ovisna o stabilnoj energetskoj infrastrukturi (nuklearna energija) i memoriji, smatrate li da bi Toshiba, da je zadržala svoje “buntovne” odjele, danas bila veća i utjecajnija od trenutnih tehnoloških giganata poput Nvidije?