Izgradnja romantične veze s nepoznatom osobom putem interneta, poticanje na slanje privatnih fotografija ili snimanje kompromitirajućih videozapisa te kasnija uporaba tih materijala za zastrašivanje i iznudu novca predstavlja sve rasprostranjeniji oblik digitalne ucjene, poznat i kao sextortion. Nadležna tijela za sigurnost upozoravaju da ova vrsta kibernetičkog kriminala bilježi stalan rast uslijed sve veće dostupnosti naprednih digitalnih alata.
Tri faze postavljanja digitalne zamke: Od prve poruke do otvorene iznude
Kriminalni mehanizam ucjene na internetu uglavnom se odvija kroz tri dobro osmišljena i psihološki proračunata koraka:
Proaktivni pristup i sustavno građenje povjerenja: Zlonamjerni akteri otvaraju lažne profile na društvenim mrežama ili aplikacijama za upoznavanje te ciljano kontaktiraju žrtve. U toj početnoj fazi pokazuju izniman interes, konstantno šalju poruke, glume duboko razumijevanje te ubrzano izražavaju naklonost kako bi žrtvi smanjili oprez i stvorili lažni osjećaj sigurnosti i bliskosti.
Navođenje na slanje osjetljivih materijala ili zlouporaba umjetne inteligencije: Nakon što uspostavi emotivnu dominaciju, napadač preusmjerava razgovor na intimne teme te nagovara žrtvu na dijeljenje eksplicitnih fotografija ili sudjelovanje u privatnim videopozivima. Međutim, izuzetno je važno naglasiti da rizik ne postoji samo ako žrtva dobrovoljno pošalje materijale. Napadači sve češće prikupljaju sasvim obične, javno dostupne fotografije lica s profila žrtve te putem alata umjetne inteligencije stvaraju iznimno uvjerljive lažne kompromitirajuće slike i snimke (deepfake).
Prijatnje javnom razotkrivanjem i iznuda novčanih sredstava: Čim dođu do stvarnih ili AI-generiranih materijala, napadači naglo mijenjaju ton i započinju s ucjenom. Prijete da će sve materijale poslati članovima obitelji, prijateljima, poslodavcu ili ih javno objaviti na društvenim mrežama ako im se odmah ne uplati traženi iznos. Iskorištavajući žrtvin sram, paniku i strah od gubitka ugleda, napadači nastoje iznuditi novac, no financijska uplata nikada ne jamči prestanak prijetnji jer žrtva najčešće ostaje zarobljena u beskrajnom krugu novih zahtjeva.
Foto: Pexels-Timmossholder
Protokol postupanja u slučaju prijetnji i ucjene
Ako postanete žrtvom ove vrste ucjene, najvažnije je zadržati prisebnost i odmah primijeniti sljedeće sigurnosne korake:
- Strogo obustavite sve novčane doznake: Nikada nemojte uplaćivati novac jer uplata ne jamči brisanje snimaka već napadaču daje potvrdu da je ucjena uspješna.
- Prikupite i sačuvajte sve dokaze: Napravite detaljne snimke zaslona s prijetnjama, sačuvajte korisnička imena, telefonske brojeve, adrese e-pošte i brojeve računa za uplatu, te nipošto nemojte brisati povijest dopisivanja.
- Prekinite svaku daljnju komunikaciju: Nemojte slati nikakve dodatne fotografije, osobne dokumente niti odgovarati na naknadne provokacije napadača.
- Osigurajte vlastite korisničke račune: Odmah promijenite lozinke na svim društvenim mrežama i servisima e-pošte, uključite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) te postavite profile na privatni način rada.
- Prijavite slučaj nadležnim policijskim tijelima: Sačuvane dokaze predajte policiji i zatražite službenu pravnu i tehničku pomoć. Ako su materijali već poslani ili objavljeni, zabilježite poveznice kako bi se moglo zatražiti njihovo žurno uklanjanje s mreže.
Preventivne mjere opreza pri mrežnom komuniciranju
Iako sklapanje novih poznanstava putem interneta nije samo po sebi opasno, potrebna je doza opreza prema osobama koje prebrzo izražavaju intenzivne emocije ili inzistiraju na prelasku na privatne i intimne teme.
Također je preporučljivo ograničiti količinu osobnih podataka i fotografija koje javno dijelite na društvenim mrežama te imati na umu da privatne poruke ne pružaju apsolutnu zaštitu jer primatelj sadržaj uvijek može pohraniti ili zloupotrijebiti. Prepoznavanje obrazaca prevare na vrijeme, odbijanje pristanka na iznudu i brza reakcija prema nadležnim službama ključni su elementi za zaustavljanje napadača i sprječavanje daljnje štete.
