Europska unija razmatra izmjene plana prema kojem bi velike kompanije koje posluju na europskom tržištu plaćale godišnju fiksnu naknadu. Među potencijalno najviše pogođenim kompanijama našli bi se tehnološki divovi poput Applea, Googlea i Mete. Prijedlog je dio šireg plana Europske komisije za stvaranje novih izvora prihoda za proračun EU-a u sljedećem višegodišnjem financijskom razdoblju od 2028. do 2034. godine. Prema izvještajima Reutersa i Financial Timesa, Komisija sada razmatra prilagodbu mehanizma Corporate Resource for Europe (CORE) kako bi najveće kompanije dale veći doprinos, dok bi se istodobno smanjilo opterećenje za srednje velike europske tvrtke. Detalji izmjena još nisu konačni.

CORE nije klasični porez na Big Tech

Važna razlika u odnosu na ranije prijedloge jest to što CORE nije zamišljen kao porez specifično usmjeren na digitalne kompanije. Prema izvornom prijedlogu Europske komisije, riječ je o godišnjem paušalnom doprinosu velikih poduzeća koja posluju i prodaju na tržištu EU-a, pri čemu su mala i srednja poduzeća izuzeta. Početni prag postavljen je na najmanje 100 milijuna eura godišnjeg neto prihoda. Komisija procjenjuje da bi CORE u prosjeku mogao donositi oko 6,8 milijardi eura godišnje. Upravo se taj model sada ponovno razmatra. Jedna od mogućnosti jest povećanje praga kako bi se iz sustava izbacile kompanije srednje veličine, dok bi se najveće korporacije dodatno opteretile. To bi značilo da Apple, Google i Meta ne bi bili izdvojeni zato što su tehnološke kompanije, nego zato što spadaju među najveća poduzeća koja ostvaruju prihode na europskom tržištu.

Koliko bi kompanije plaćale?

Prema trenutačnoj strukturi prijedloga, godišnji doprinos kreće se od 100.000 do 750.000 eura, ovisno o prihodovnom razredu kompanije. Međutim, upravo je taj model predmet novih rasprava. Europska komisija razmatra mogućnost promjene pragova i iznosa kako bi najveće kompanije dale veći doprinos, dok bi se istodobno smanjilo opterećenje za srednja poduzeća. Zato još nije moguće pouzdano reći koliko bi konkretno Apple, Google ili Meta plaćali prema konačnom modelu.

Zašto EU mijenja pristup?

Jedan od razloga je potraga za dodatnim prihodima za budući proračun EU-a. Komisija je u prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za 2028.–2034. predstavila pet novih izvora prihoda. Uz CORE, među njima su mehanizmi povezani s ETS-om, ugljičnom prilagodbom na granicama, e-otpadom i trošarinama na duhanske proizvode.

Svih pet novih izvora zajedno trebalo bi, prema procjeni Komisije, donositi približno 58,5 milijardi eura godišnje, dok se od samog CORE-a očekuje oko 6,8 milijardi eura godišnje. No postoji i geopolitička dimenzija.

EU želi izbjeći izravan sukob sa SAD-om

Poseban problem predstavlja mogućnost da bi porez usmjeren prvenstveno na digitalne kompanije iz SAD-a mogao izazvati novu trgovinsku reakciju Washingtona.Američka administracija već je kritizirala digitalne poreze koje smatra diskriminatornima prema američkim kompanijama te je zaprijetila mogućim trgovinskim mjerama protiv država koje ih primjenjuju.

Zbog toga bi model koji se formalno primjenjuje na velike kompanije neovisno o njihovoj industriji i zemlji podrijetla mogao biti politički prihvatljiviji od posebnog poreza na američke tehnološke kompanije. Reuters navodi da upravo izbjegavanje izravne konfrontacije s američkom administracijom predstavlja jedan od razloga za preispitivanje pristupa.

Što to znači za Apple, Google i Metu?

Za velike tehnološke kompanije ključna je činjenica da bi se naknada obračunavala na temelju njihove veličine i poslovanja u EU-u, a ne nužno prema tome koliko digitalnih usluga pružaju. To je bitno jer bi se time izbjegla situacija u kojoj se određena kompanija mora posebno klasificirati kao „digitalna“ kako bi podlijegala porezu. Apple, Google i Meta tako bi mogli biti obuhvaćeni istim mehanizmom kao i velike kompanije iz drugih sektora. Istodobno, konačni financijski učinak za pojedinu kompaniju zasad nije moguće izračunati jer Europska komisija još razmatra izmjene postojećeg modela.

Novi model trebao bi početi 2028.

Ako prijedlog bude usvojen, CORE bi trebao postati dio novog sustava vlastitih prihoda EU-a od 1. siječnja 2028., što se podudara s početkom novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028.–2034. Ipak, prijedlog još nije konačan. Za sustav vlastitih prihoda EU-a potrebna je jednoglasna odluka država članica, uz nacionalne postupke odobravanja tamo gdje su potrebni. Europski parlament također mora dati svoj pristanak na višegodišnji financijski okvir.Zbog toga je trenutačno preciznije govoriti o prijedlogu i mogućim izmjenama CORE-a, a ne o već odlučenom novom porezu. Ako model bude izmijenjen prema sadašnjem smjeru rasprave, najveće svjetske kompanije mogle bi od 2028. dobiti novu stavku u europskim troškovima poslovanja – neovisno o tome dolaze li iz SAD-a, Europe ili neke druge regije.