Prema najnovijoj studiji NASA-ina Zemljinog opservatorija, utemeljenoj na satelitskim promatranjima i globalnom klimatskom modelu GEOS (Goddard Earth Observing System), Europa je doživjela najekstremnije i najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Kontinent su poharala čak pet uzastopnih toplinskih valova s temperaturama koje su na širokim područjima prelazile 40 °C, ostavivši iza sebe katastrofalne posljedice po zdravlje stanovništva, okoliš i ključnu infrastrukturu.

Ekstremne anomalije započele su neobično rano. Već krajem svibnja snažna toplinska kupola podigla je živu u termometru u Londonu na rekordnih 35,1 °C. Toplinski valovi nastavili su se nizati u lipnju, kada je Bordeaux tri dana zaredom obarao povijesne rekorde i dosegnuo 42,5 °C, a visoke temperature nastavile su harati zapadnom i južnom Europom sve do sredine kolovoza, bez značajnijeg noćnog hlađenja.

Zdravstvena kriza i urbana ranjivost

Prema podacima koje navodi NASA te procjenama objavljenim u časopisu Lancet Planetary Health, više od 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva u Europi ove se sezone izravno pripisuje posljedicama ekstremnih vrućina. Toplinski stres pogoršao je stanja pacijenata s kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, dijabetesom te astmom.

Istraživanja naglašavaju posebnu ranjivost europskog kontinenta u usporedbi s drugim regijama:

Niska pokrivenost klimatizacijskim uređajima: Samo 23 % europskih kućanstava posjeduje klima-uređaje, za razliku od čak 90 % u Sjedinjenim Američkim Državama, što direktno objašnjava znatno višu stopu smrtnosti u europskim urbanim sredinama.

Demografski faktori i noćne vrućine: Starenje stanovništva u Južnoj Europi izloženo je kritičnim zdravstvenim rizicima već pri temperaturama od 26,7 °C, osobito kada izostane noćni pad temperature potreban za fizikalni oporavak organizma.

Manjak zelenih površina: Nedovoljna prisutnost vegetacije u gradskim jezgrama stvorila je efekte toplinskih otoka koji dodatno akumuliraju vrućinu.

Infrastruktura pod pritiskom i potencijalna rješenja

Dugotrajne ekstremne temperature uzrokovale su iskrivljenje željezničkih pruga i oštećenja autocesta, uzrokujući prometne prekide diljem Belgije, Grčke i Italije. Šumski požari te rekordne suše spustile su vodostaje ključnih europskih rijeka na povijesni minimum, ugrožavajući riječni transport, vodoopskrbu te stabilnost elektroenergetskih mreža.

Foto.: Nasa

Kao kratkoročne i dugoročne mjere adaptacije, NASA-ini stručnjaci predlažu masovnu sadnju urbanog drveća i širenje parkova, prelazak na građevinske materijale s niskim kapacitetom zadržavanja topline te primjenu reflektirajućih premaza na asfaltu i krovovima. Za precizno planiranje ovih zahvata sve se češće koriste podaci satelitske misije ECOSTRESS, koji omogućuju izradu detaljnih urbanih toplinskih karata radi identifikacije i zaštite najugroženijih gradskih četvrti.