Cijene obnovljivih izvora energije posljednjih su godina znatno pale zahvaljujući velikim ulaganjima u tehnologiju, proizvodnju i energetsku infrastrukturu. Solarne elektrane i vjetroelektrane postaju sve dostupnije, a njihova proizvodnja električne energije sve je konkurentnija fosilnim gorivima. Ipak, unatoč uvriježenom mišljenju, solarna energija danas nije najjeftiniji izvor električne energije. Prema podacima organizacije Our World in Data, tu poziciju zauzima energija vjetra na kopnu. Razvoj obnovljivih izvora energije pokazuje koliko se brzo mijenja globalno energetsko tržište. Međutim, niže cijene proizvodnje same po sebi ne znače da će svijet uskoro prestati ovisiti o ugljenu, nafti i prirodnom plinu.

Energija vjetra trenutačno je jeftinija od solarne energije


Obnovljivi izvori energije postaju sve zastupljeniji zahvaljujući velikim ulaganjima u solarnu, vjetroelektričnu i hidroenergetsku infrastrukturu diljem svijeta. Njihova sve veća dostupnost omogućuje proizvodnju električne energije za kućanstva, industriju i poslovne sustave uz sve niže troškove. Budući da je sunčeva svjetlost dostupan prirodni resurs na velikom dijelu planeta, mnogi pretpostavljaju da je solarna energija najjeftiniji način proizvodnje električne energije.

Foto: wallpaperaccess.com

Međutim, podaci pokazuju drukčiju sliku.

Prema podacima organizacije Our World in Data za 2024. godinu, prosječni trošak proizvodnje električne energije iz novih elektrana na vjetar na kopnu iznosio je oko 49 američkih dolara po megavatsatu (MWh). Za usporedbu, proizvodnja električne energije iz novih solarnih elektrana stajala je približno 60 dolara po MWh.

Prirodni plin također ostaje konkurentan u određenim uvjetima. Elektrane s kombiniranim ciklusom, koje koriste plinske turbine i dodatno iskorištavaju toplinu za proizvodnju električne energije, imale su prosječni trošak od približno 74 dolara po MWh. Takve elektrane učinkovitije iskorištavaju gorivo od klasičnih plinskih elektrana s jednostavnim ciklusom. Usporedbe radi, proizvodnja električne energije iz ugljena stajala je oko 115 dolara po MWh, dok su elektrane na vršni pogon, koje se uključuju kada potražnja za električnom energijom naglo poraste, dosezale približno 165 dolara po MWh.

Ovi podaci pokazuju da su vjetroelektrane na kopnu među najpovoljnijim opcijama za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. Važno je pritom razumjeti da se navedene vrijednosti odnose na procijenjene troškove proizvodnje iz novih elektrana. One ne predstavljaju konačnu cijenu električne energije za potrošače jer na račune utječu i prijenos, distribucija, porezi, skladištenje i drugi troškovi energetskog sustava.

Zašto cijene obnovljivih izvora energije tako brzo padaju?


Jedan od glavnih razloga nižih cijena obnovljive energije jesu relativno niski operativni troškovi nakon izgradnje elektrana. Solarne elektrane i vjetroelektrane ne trebaju kontinuiranu nabavu goriva. Njihov glavni izvor energije dolazi iz prirode, pa nakon završetka izgradnje troškovi rada mogu biti znatno niži nego kod elektrana na fosilna goriva. Za proizvodnju električne energije iz ugljena ili prirodnog plina potrebno je stalno osiguravati gorivo, organizirati njegov transport i održavati infrastrukturu za njegovu uporabu. Kod solarnih elektrana i vjetroelektrana takva potreba ne postoji. I dalje su potrebni održavanje, zamjena pojedinih komponenti, upravljanje sustavom i drugi operativni zahvati, ali troškovi goriva praktički su eliminirani.

Posebno je zanimljiv razvoj solarne tehnologije.

Foto: wallpaperaccess.com

Kada su se prve fotonaponske ćelije pojavile tijekom 1950-ih godina, njihova je proizvodnja bila iznimno skupa. U početku su se najviše koristile u svemirskoj industriji, posebno za napajanje satelita. Daljnja istraživanja i razvoj proizvodnih procesa postupno su povećavali učinkovitost solarnih ćelija i smanjivali njihove troškove. Tijekom desetljeća fotonaponski sustavi postali su učinkovitiji, pouzdaniji i dostupniji širokom tržištu.

Organizacija Our World in Data prati i promjene troškova proizvodnje električne energije tijekom posljednjih 15 godina. Podaci pokazuju da je 2009. godine proizvodnja električne energije iz vjetra na kopnu stajala približno 186 dolara po MWh, dok je solarna energija koštala čak 496 dolara po MWh. Do 2024. godine troškovi su pali za približno 74 posto kod energije vjetra i 88 posto kod solarne energije. Takav pad pokazuje koliko su tehnološki napredak, masovna proizvodnja i konkurencija među proizvođačima utjecali na razvoj obnovljivih izvora energije.

Kina je postala ključni pokretač solarne revolucije


Jedan od najvažnijih čimbenika pada cijena solarne energije posljednjih godina dolazi iz Kine. Zemlja je uložila ogromna sredstva u proizvodnju fotonaponskih ćelija, solarnih panela i drugih komponenti potrebnih za izgradnju solarnih elektrana. Zahvaljujući velikim proizvodnim kapacitetima i razvijenom lancu opskrbe, Kina je postala jedan od najvažnijih centara svjetske solarne industrije. Masovna proizvodnja omogućila je smanjenje troškova komponenti, a time i ukupne cijene solarnih sustava. Istodobno je Kina izgradila goleme kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Međutim, takav brzi razvoj donio je i nove izazove. U pojedinim područjima proizvodni kapaciteti premašuju mogućnosti elektroenergetske mreže da preuzme i prenese svu proizvedenu električnu energiju. Zbog toga dio energije iz solarnih i vjetroelektrana ne može biti iskorišten. Riječ je o problemu koji se naziva ograničavanje proizvodnje električne energije, odnosno curtailment. Njegovo rješavanje zahtijeva dodatna ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu, sustave za pohranu energije i prijenosne mreže. Unatoč tim izazovima, smanjenje cijena obnovljivih izvora energije ostaje jedan od najvažnijih čimbenika u globalnom pokušaju smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima.

Foto: wallpaperaccess.com

Zašto fosilna goriva i dalje imaju tako veliku potražnju?


Iako obnovljivi izvori energije postaju sve jeftiniji, njihova niža cijena još nije dovoljna za rješavanje klimatske krize. Jedan od razloga jest činjenica da se troškovi proizvodnje električne energije iz ugljena i prirodnog plina također postupno mijenjaju i smanjuju, iako ne tako brzo kao kod solarne i energije vjetra. Još veći problem predstavlja kontinuirani rast globalne potražnje za električnom energijom. Drugim riječima, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora ne znači automatski i smanjenje potrošnje fosilnih goriva. Ako ukupna potražnja za električnom energijom raste brže od proizvodnje iz obnovljivih izvora, fosilne elektrane i dalje mogu ostati važne za zadovoljavanje potreba energetskog sustava. Kina je dobar primjer takve situacije. Unatoč golemim ulaganjima u solarnu i energiju vjetra, zemlja i dalje troši iznimno velike količine ugljena. Njezina industrija, infrastruktura i rastuće potrebe za električnom energijom stvaraju veliku potražnju koju obnovljivi izvori zasad ne mogu u potpunosti zadovoljiti.

Dodatni pritisak dolazi iz tehnološkog sektora. Razvoj umjetne inteligencije, podatkovnih centara i naprednih superračunala uzrokuje snažan rast potrošnje električne energije. Veliki podatkovni centri zahtijevaju neprekidno napajanje kako bi održavali rad poslužitelja, sustava za pohranu podataka i infrastrukture za treniranje AI modela. Za razliku od tradicionalnih potrošača, koji mogu imati promjenjive potrebe za električnom energijom, podatkovni centri često zahtijevaju stabilnu opskrbu tijekom cijelog dana i noći.

Foto: www.visualcapitalist.com

Solarne i vjetroelektrane ovise o vremenskim uvjetima, zbog čega je za njihovu učinkovitu integraciju potrebno razvijati baterijske sustave, druge oblike skladištenja energije i pouzdane izvore rezervne proizvodnje. U takvim okolnostima prirodni plin i ugljen i dalje imaju važnu ulogu u mnogim energetskim sustavima.

Najjeftinija proizvodnja ne znači i najjeftiniji energetski sustav


Pad cijena solarne i energije vjetra nedvojbeno predstavlja jedan od najvećih tehnoloških i gospodarskih uspjeha posljednjih desetljeća. Međutim, važno je razlikovati cijenu proizvodnje električne energije u pojedinoj elektrani od ukupnog troška održavanja stabilnog elektroenergetskog sustava. Solarna elektrana može proizvoditi električnu energiju po vrlo niskoj cijeni tijekom sunčanih sati, ali sustav mora osigurati dovoljno energije i tijekom noći. Slično vrijedi za vjetroelektrane, čija proizvodnja ovisi o brzini i dostupnosti vjetra. Zato će daljnji razvoj obnovljivih izvora energije ovisiti i o ulaganjima u baterije, prijenosne mreže, pametno upravljanje potrošnjom i druge tehnologije koje omogućuju stabilnu opskrbu.

Solarna energija možda danas nije najjeftiniji izvor električne energije, ali njezin iznimno brz pad troškova pokazuje koliko se energetsko tržište promijenilo. Energija vjetra na kopnu trenutačno ima prednost prema navedenim troškovima proizvodnje novih elektrana, dok solarna energija nastavlja napredovati zahvaljujući tehnološkim inovacijama i masovnoj proizvodnji.

Najveći izazov za budućnost neće biti samo proizvoditi što jeftiniju električnu energiju, nego osigurati da ona bude dostupna u pravom trenutku, na pravom mjestu i u količinama koje zahtijevaju kućanstva, industrija i sve veći broj podatkovnih centara