Web stranica za analizu podataka Visual Capitalist objavila je najnoviju globalnu ljestvicu vremena provedenog u igranju videoigara, koja je donijela nekoliko prilično iznenađujućih uvida u digitalne navike korisnika diljem svijeta. Istraživanje se temelji na podacima tvrtke za istraživanje tržišta GWI iz drugog tromjesečja 2025. godine, a obuhvatilo je internetske korisnike u dobi od 16 i više godina s 54 globalna tržišta, uzimajući u obzir igranje na pametnim telefonima, računalima i igraćim konzolama. Rezultati pokazuju da globalni prosjek vremena provedenog uz videoigre iznosi 6 sati i 56 minuta tjedno, što je u prosjeku oko 52 minute igranja dnevno. Zanimljivo je da se azijska tržišta, koja važe za kolijevke gaming industrije i domovinu najvećih distributera, nalaze znatno ispod tog prosjeka.

Filipini na samom vrhu, Istočna Azija pri dnu ljestvice


Apsolutni rekorderi po vremenu provedenom u igrama su Filipini, čiji korisnici u prosjeku igraju čak 11 sati i 14 minuta tjedno, odnosno oko 1 sat i 36 minuta dnevno. Slijede ih Brazil s 10 sati i 56 minuta te Turska s 10 sati i 11 minuta tjedno. Ove tri zemlje ujedno su i jedina tržišta u svijetu gdje prosječno tjedno vrijeme igranja prelazi granicu od 10 sati. Visoke pozicije zauzimaju i Meksiko s 9 sati i 24 minute, Sjedinjene Američke Države s 9 sati i 9 minuta te Čile s 9 sati i 5 minuta tjedno.

S druge strane, tržišta Istočne Azije bilježe znatno skromnije brojke:

  • Tajvan: 40. mjesto s prosjekom od 6 sati i 3 minute tjedno.
  • Južna Koreja: 5 sati i 48 minuta tjedno.
  • Kina: 5 sati i 12 minuta tjedno.
  • Japan: 53. mjesto s prosjekom od svega 3 sata i 59 minuta tjedno.

Japan, unatoč tome što je dom giganta poput Nintenda i Sonyja, zauzeo je pretposljednje mjesto na globalnoj ljestvici. Manje vremena od Japanaca uz videoigre provode jedino korisnici u Maroku, koji je na samom dnu ljestvice s prosjekom od 2 sata i 36 minuta tjedno.

Foto: Visual Capitalist

Vrijeme igranja nije mjerilo razvijenosti tržišta


Stručnjaci naglašavaju da ova statistika odražava isključivo vrijeme koje prosječni korisnici interneta provode igrajući igre na različitim uređajima, a ne financijsku veličinu same industrije, prihod od igara ili ukupan broj registriranih igrača. Zbog toga se razina razvoja i gospodarska snaga gaming tržišta u pojedinim regijama ne mogu izravno mjeriti duljinom boravka uz ekran.

Iako su podaci objavljeni u sklopu pregleda digitalnog tržišta krajem 2026. godine, važno je napomenuti da se samo istraživanje odnosi na navike zabilježenih ispitanika iz sredine 2025.