Prisjećajući se vremena kada je internet bio ispunjen jednostavnim memovima i spontanim zabavnim sadržajem, moderni korisnici sve češće osjećaju nostalgiju za prostranstvom koje je nekada nudilo opuštanje. Današnji digitalni prostor i društvene mreže pretvorili su se u izvor stalne tjeskobe, opterećen rizikom od curenja osobnih podataka, poplavom generičkog sadržaja umjetne inteligencije te algoritmima osmišljenima za izazivanje ovisnosti. Istraživanje tvrtke za upravljanje osobnim podacima Incognito jasno potvrđuje ovaj promjenjivi psihološki profil: većina korisnika smatra da je curenje privatnih podataka samo pitanje vremena, dok masovna generacija AI sadržaja stvara opći gubitak povjerenja u bilo kakvu informaciju.

Strah od curenja osobnih podataka postao je nova realnost


Život u mrežnom okruženju doveo je do prihvaćanja pesimističnog stava prema sigurnosti. Više od 50% sudionika istraživanja smatra da je kompromitiranje njihovih osobnih podataka neizbježno, dok tek 11% ispitanika vjeruje da su im podaci u potpunosti zaštićeni.

Razine zabrinutosti razlikuju se ovisno o dobnoj skupini:

  • Generacija Z (rođeni od 1997. do 2012.): Iako iskazuje najviše samopouzdanja u vlastite digitalne vještine, 47% pripadnika ove skupine i dalje očekuje krađu podataka u bilo kojem trenutku.
  • Generacija X (rođeni od 1965. do 1980.): Predstavlja najskeptičniju skupinu, u kojoj čak 56% ispitanika smatra da je curenje podataka neizbježno.

Ova konstantna izloženost rizicima uzrokuje i ozbiljne psihološke posljedice:

Pokajanje: 50% korisnika izražava žaljenje što je ikada dijelilo privatne podatke ili fotografije na mreži.

Tjeskoba: 63% korisnika kontinuirano osjeća pritisak zbog potencijalne krađe identiteta.

Radikalne odluke: 41% ispitanika izbrisalo je svoje primarne račune na društvenim mrežama ili platformama za razmjenu poruka kako bi zaštitilo vlastitu privatnost.

Zamor uzrokovan nekvalitetnim AI sadržajem i manipulativnim aplikacijama


Pored sigurnosnih rizika, masovna produkcija AI sadržaja (tzv. AI slop) dodatno narušava korisničko iskustvo. Nekontrolirano širenje sintetičkih slika, generiranih tekstova i lažiranih videozapisa (deepfake) uzrokovalo je situaciju u kojoj gotovo polovica korisnika više ne može pouzdano procijeniti autentičnost medijskih zapisa.

Analiza utjecaja generativne umjetne inteligencije na korisnike pokazuje sljedeće podatke:

Frustracija sadržajem: 27% korisnika navodi da gubi značajno vrijeme na filtriranje AI bezvrijednih informacija.

Izostanak odgovornosti: Svaki četvrti korisnik ističe ogorčenost zbog nedostatka pravnog i etičkog okvira za autore deepfake materijala.

Korisnički zamor: 27% ispitanika aktivno smanjuje vrijeme provedeno na internetu zbog zasićenja sintetičkim sadržajem.

Usporedba trenutne eksplozije AI šunda s pojavom neželjene pošte (spam) iz 1990-ih godina ukazuje na to da su današnje posljedice znatno teže, prvenstveno zbog potencijala za širenje dezinformacija i stvaranje društvenih razdora.

Dodatni problem predstavlja i ovisnost o mrežnim platformama. Dok 45% ispitanika smatra da im je vrijeme provedeno na internetu u granicama normale, 44% priznaje da mrežnim sadržajima posvećuje previše vremena. Zbog nagomilanog stresa i pritiska koje stvaraju stalne obavijesti, čak 47% korisnika odlučilo je ukloniti aplikacije za komunikaciju i društvene mreže sa svojih uređaja.

Suočavanje s modelom plaćanja za privatnost i stabilnost


Na pitanje o spremnosti za prelazak na naplatni model koji bi jamčio odsustvo praćenja, oglašavanja i algoritamskog usmjeravanja sadržaja, stavovi korisnika su jasni:

SLIKA

Unatoč sve izraženijem nezadovoljstvu, širenju teorije o “mrtvom internetu” i narušavanju privatnosti, ukupan broj korisnika globalne mreže i dalje bilježi rast. Sve dok se ta statistika ne promijeni, vlasnici velikih platformi i kreatori dominantnih algoritama nemaju financijski motiv za korjenite promjene trenutnog poslovnog modela.