Nakon napornog i iscrpljujućeg treninga, mnogi vježbači s olakšanjem pogledaju na zaslon svog pametnog sata. Vidjevši impresivnu brojku od nekoliko stotina sagorjelih kalorija, s povjerenjem se nagrade obilnim obrokom ili “zasluženo” pojedu nešto slatko. Međutim, takva praksa u stvarnosti može u potpunosti sabotirati trud vložen u mršavljenje. Najnovija laboratorijska istraživanja pokazuju da pametni nosivi uređaji često znatno precjenjuju stvarnu potrošnju energije, stvarajući lažni osjećaj postignutog napretka.
Što je otkrilo laboratorijsko ispitivanje?
Istraživački tim sa Sveučilišta Florida International (FIU), pod vodstvom dr. Jasona Kostrne, stručnjaka za kineziologiju i znanost o vježbanju, proveo je detaljno testiranje kako bi provjerio točnost ove tehnologije. U ispitivanju je sudjelovalo 58 odraslih osoba koje su izvodile 10-minutni trening na sobnom biciklu uz variranje intenziteta od umjerenog do iznimno snažnog. Svaki sudionik nosio je četiri popularna modela pametnih satova istovremeno: Apple Watch Series 8, Fitbit Sense 2, Samsung Galaxy Watch 5 i Garmin Forerunner 955. Dobiveni podaci uspoređeni su s referentnim medicinskim uređajem – metaboličkim analizatorom COSMED K5, koji se nosi na leđima i pomoću maske za disanje izravno mjeri potrošnju kisika te izdahnutog ugljikovog dioksida, pružajući najprecizniji mogući uvid u utrošak energije.
Foto kredit: Taimy Alvarez / Florida International University
Rezultati usporedbe otkrili su značajne razlike među vodećim brendovima:
Apple Watch Series 8: Pokazao se kao najpouzdaniji uređaj u testiranoj skupini, s najmanjim odstupanjem od laboratorijskih mjerenja.
Garmin Forerunner 955 i Samsung Galaxy Watch 5: Zabilježili su najveća odstupanja te su dosljedno prikazivali znatno veći broj potrošenih kalorija od stvarnog.
Fitbit Sense 2: Pokazao je izražene probleme sa stabilnošću prikupljanja podataka – u pojedinim trenucima nije prikazivao nikakve vrijednosti ili su brojke bile nerealno niske, zbog čega je dio njegovih uzoraka morao biti potpuno isključen iz analize.
Posebno zabrinjavajuće otkriće studije jest to da su odstupanja bila najizraženija kod osoba s višim postotkom tjelesne masti. Riječ je o upravo onoj skupini korisnika kojoj je najpotrebnije precizno praćenje unosa i potrošnje energije radi smanjenja tjelesne mase.
Opasna zabluda o kalorijskom deficitu
Kako navodi dr. Kostrna, akumulacija ovih pogrešaka tijekom tjedna može dosegnuti i po nekoliko stotina ili čak tisuća kalorija. Kao rezultat toga, korisnici ostaju u zabludi da se nalaze u kalorijskom deficitu potrebnom za gubitak kilograma. U stvarnosti, nagrađivanjem hranom na temelju preuveličanih brojki sa sata, oni ostvaruju kalorijski višak i ne primjećuju nikakav napredak na vagi.
Razlog ovih pogrešaka leži u samim algoritmima. Tehnološke tvrtke razvijaju svoje izračune na temelju zatvorenih skupova podataka, koji često nisu prilagođeni osobama sa specifičnim sastavom tijela ili varijacijama u radu srca tijekom vježbanja.
Trebate li prestati koristiti pametne satove?
Istraživači naglašavaju da nema razloga za odlaganje ili bacanje pametnih satova. Oni i dalje predstavljaju iznimno korisne alate za praćenje općeg zdravstvenog stanja, razine dnevne aktivnosti, kvalitete sna i rada srca. Ključ je u promjeni pristupa: brojku o potrošenim kalorijama treba promatrati isključivo kao grubu procjenu i relativni pokazatelj intenziteta treninga, a ne kao apsolutnu istinu na temelju koje ćete planirati prehranu.
Istraživački tim FIU-a najavljuje sljedeću fazu ispitivanja koja će obuhvatiti vježbe snage. Budući da dizanje utega uključuje kratke i nagle nalete energije, znanstvenici očekuju da će mjerenje kalorija u tim uvjetima predstavljati još veći izazov za algoritme pametnih satova.
