Milijuni tona plastičnog otpada svake se godine razgrađuju u mikroskopske čestice koje su nevidljive golim okom. Te mikroplastične i nanoplastične čestice (MNP) danas se nalaze u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo i hrani koju svakodnevno konzumiramo, a sve više istraživanja pokazuje da završavaju i u ljudskom krvotoku.

Najnoviji klinički podaci upućuju na zabrinjavajuću povezanost između prisutnosti mikroplastike u krvi i povećanog rizika od akutnog srčanog udara.

Mikroplastika je pronađena u najvažnijim ljudskim organima

Tijekom više od jednog stoljeća plastika proizvedena iz petrokemijskih sirovina postupno se nakupljala u okolišu. Izložena sunčevoj svjetlosti, vodi i vremenskim uvjetima, razgrađuje se na mikroplastiku i nanoplastiku – sitne čestice koje lako dospijevaju u zrak, tlo i vodene sustave. Na taj način ulaze u ljudski organizam putem disanja, hrane i vode.

Foto:Internet

Posljednjih godina znanstvenici su mikroplastiku pronašli u brojnim organima, uključujući pluća, posteljicu, mozak, jetru i kardiovaskularni sustav. Ono što se nekoć smatralo mogućim rizikom danas postaje predmet ozbiljnih medicinskih istraživanja.

Talijanska studija otkrila zabrinjavajuću povezanost

Novo istraživanje, objavljeno u uglednom medicinskom časopisu European Heart Journal, donosi dosad najizravnije dokaze o povezanosti mikroplastike i srčanih bolesti. Istraživački tim predvodio je profesor Emanuele Barbato, ravnatelj Odjela za kardiologiju Sveučilišne bolnice Sant’Andrea u Italiji. Znanstvenici su analizirali uzorke arterijske krvi 61 pacijenta koji su bili podvrgnuti invazivnoj koronarnoj angiografiji.

Rezultati su pokazali značajne razlike među ispitanicima.

Prema autorima istraživanja, rezultati upućuju na snažnu povezanost između koncentracije mikroplastike u krvotoku i težine kardiovaskularnih bolesti.

Ovo nije prvo istraživanje koje ukazuje na moguću povezanost. Već tijekom 2024. godine znanstvenici su pokazali da osobe kod kojih su mikroplastične čestice pronađene u aterosklerotskim plakovima imaju znatno veći rizik od srčanog udara, moždanog udara ili smrti tijekom narednih godina.

Pušenje i onečišćenje okoliša povećavaju izloženost

Talijanski istraživači također su analizirali utjecaj načina života i okoliša na prisutnost mikroplastike u krvi.Rezultati pokazuju da su mikroplastične i nanoplastične čestice pronađene kod svih ispitanika koji puše ili žive u područjima s visokim stupnjem onečišćenja zraka.

S druge strane, među osobama koje ne puše i žive u manje onečišćenim područjima prisutnost mikroplastike zabilježena je kod svega 12,5 posto ispitanika. Takvi rezultati sugeriraju da kvaliteta zraka i životne navike mogu imati važnu ulogu u količini mikroplastike koja dospijeva u ljudski organizam.

Kako mikroplastika može štetiti organizmu?

Iako mehanizmi još nisu potpuno razjašnjeni, znanstvenici smatraju da bi sitne plastične čestice mogle izazivati kronične upalne procese u krvnim žilama. Osim same plastike, problem predstavljaju i brojni kemijski spojevi koji se nalaze u plastici ili se tijekom boravka u okolišu vežu za njezinu površinu. Takve tvari potencijalno mogu narušiti osjetljive biokemijske procese u organizmu te pridonijeti razvoju različitih bolesti.

Međutim, istraživači naglašavaju da je potrebno dodatno utvrditi koliki dio štetnog učinka proizlazi iz same mikroplastike, a koliki iz onečišćujućih tvari koje se na nju vežu.

Potrebna su dodatna istraživanja

Unatoč vrlo snažnoj povezanosti između mikroplastike u krvi i kardiovaskularnih bolesti, autori istraživanja upozoravaju da trenutačni rezultati još ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Profesor Emanuele Barbato ističe da će biti potrebna dodatna međunarodna istraživanja, razvoj standardiziranih metoda za analizu mikroplastike te detaljnije proučavanje njezina djelovanja na ljudski organizam prije nego što se može sa sigurnošću tvrditi da mikroplastika izravno uzrokuje srčani udar.

Problem koji bi mogao postati veliki javnozdravstveni izazov

Koronarna bolest srca već danas predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Istodobno, mikroplastika je postala gotovo neizbježan dio okoliša i svakodnevnog života.

Zbog toga znanstvenici upozoravaju da bi daljnje gomilanje plastičnog otpada moglo predstavljati dugoročan javnozdravstveni problem. Iako konačni odgovori još nisu poznati, sve veći broj istraživanja upućuje na to da bi izloženost mikroplastici mogla imati znatno ozbiljnije posljedice za ljudsko zdravlje nego što se donedavno pretpostavljalo.