Novo istraživanje znanstvenika sugerira da brzi razvoj modernog društva stvara evolucijsku neravnotežu, prisiljavajući ljudski um i tijelo da podnose pritiske koji znatno nadilaze njihove prirodne biološke kapacitete.
Zastanite na trenutak i zapitajte se kada ste zadnji put doživjeli potpuno opušten dan, bez dugog popisa obaveza, dogovorenih sastanaka ili obavijesti koje su vam se stalno pojavljivale na pametnom telefonu. Je li to bilo jučer, prošli tjedan ili je to tek daleka uspomena iz prošlosti?Za većinu modernih ljudi odgovor je često samo nejasna praznina. Život koji se vrti oko užurbanog i brzog ritma postao je zadano stanje suvremenog društva. Međutim, visoka cijena koja se plaća za ovaj brzi razvoj jest svakodnevna erozija fizičkog i mentalnog zdravlja cijele zajednice.
Prema studiji koju su nedavno u časopisu Behavioral Sciences proveli društveni znanstvenici iz istraživačkih institucija u Singapuru, čovječanstvo trpi teške posljedice zbog velika jaza u tempu biološke i društvene evolucije. Glavni argument ovog rada jest da su ljudsko tijelo i mozak oblikovani tijekom stotina tisuća godina za život u malim zajednicama poznatih ljudi te za reagiranje na izravne, očite i neposredne prijetnje.
Međutim, trenutno životno okruženje prisiljava ljude da preživljavaju u prenapučenim megagradovima, održavaju stalnu digitalnu povezanost i suočavaju se s bezbrojnim preklapajućim pritiscima koji stvaraju osjećaj intenzivne i neprestane konkurencije. Užurbani tempo modernog života iz dana u dan gura ljudski um i tijelo izvan njihovih bioloških granica.
Foto: Vitaly Gariev -Unsplash
Koncept evolucijske neusklađenosti
Mnogi stručnjaci ovaj fenomen nazivaju evolucijskom neusklađenošću, što predstavlja temeljni uzrok niza modernih poremećaja i bolesti, od pretilosti, anksioznosti i kroničnog stresa pa sve do sveprisutnog osjećaja usamljenosti. Stres, usamljenost ili anksioznost u javnosti se često pogrešno smatraju isključivo osobnim problemima ili posljedicama nezdravog načina života.
Doktorica Sarah Chan, psihologinja zaštite okoliša sa Singapurskog sveučilišta za dizajn i tehnologiju, naglašava da ti problemi zapravo odražavaju duboki nesklad između trenutnog životnog okruženja i uvjeta na koje su se naši umovi i tijela evolucijski prilagodili. Ona tvrdi da je vrijeme da društvo promijeni svoju standardnu perspektivu te da nije dovoljno samo zahtijevati da se pojedinci sami osposobe za otpornost ili oporavak, već moramo ozbiljno razmotriti redizajniranje same strukture gradova i životnih okruženja u zajednici.
Ljudski instinkti usavršavani su stotinama tisuća godina radi preživljavanja, ali pokazuju se potpuno neučinkovitima u modernom okruženju koje se pojavilo tek u posljednjih nekoliko stoljeća. Razmislite o načinu na koji se društveno pozicioniramo.
Prije internetskog doba pojedinac je mogao lako odrediti svoj položaj unutar male društvene skupine koja se sastojala od obitelji, susjeda ili neposrednih radnih kolega. Nasuprot tome, moderne društvene mreže prisiljavaju ljude da se neprestano uspoređuju sa stotinama prijatelja, rodbine, slavnih osoba ili čak potpunih stranaca koji se pojavljuju na zaslonima njihovih uređaja.
Foto: Dogukan Sahin-Unsplash
Doktor Jose Yong, istraživački psiholog sa Sveučilišta James Cook u Singapuru, ističe da konkurencija nije ništa novo u evolucijskoj povijesti, ali je moderni način života učinio da ona postane stalni i neprekidni pritisak. Evolucijska perspektiva objašnjava zašto ljudi tako snažno reagiraju na usporedbu i strah od zaostajanja, čak i kada ti signali dolaze s elektroničkih uređaja ili od stranaca, a ne od članove male primarne društvene skupine.
Djelovanje u uvjetima polikrize
Ova situacija postaje još ozbiljnija kada se promatra u kontekstu polikrize, što je koncept koji opisuje sinergiju između niza istovremenih globalnih događaja poput klimatskih promjena, ekonomske nestabilnosti, pandemija i eksplozivnog razvoja novih tehnologija poput umjetne inteligencije.
Istraživački tim ističe da su ovi događaji, od velikih globalnih šokova do njihovih psihosocijalnih utjecaja, usko povezani te da se međusobno pojačavaju. Rastući troškovi života i ekonomska nejednakost, dodatno pogoršani financijskim krizama stvaraju toksični psihološki ciklus u kojem financijska i statusna nesigurnost tjera ljude da rade do potpune iscrpljenosti, što smanjuje ponašanja usmjerena na zajednicu i dodatno produbljuje društvenu nesigurnost koja u konačnici dovodi do ekonomskog pada ili stagnacije.
Prethodne studije također su pokazale da skučeni gradski život drži naša tijela u stalnom stanju pripravnosti na napad, dok moderna kultura postupno zasjenjuje prirodne čimbenike u utjecaju na daljnju evoluciju čovječanstva. Kako bi modelirali ovaj fenomen, istraživači su predložili hipotezu o društveno-kompetitivnom evolucijskom poremećaju, poznatom pod kraticom SEMCH. Razumijevanje ove hipoteze moglo bi otvoriti značajne mogućnosti za temeljito i sustavno rješavanje suvremenih psiholoških problema.
Foto: Vitaly Gariev -Unsplash
Implikacije za budući urbani i digitalni dizajn
Osim što upozorava na alarmantno stanje, ovo istraživanje nudi i važne smjernice za urbani dizajn i oblikovanje životnog okoliša. Urbani prostori mogu se tehnički projektirati tako da odaju dojam manje prenapučenosti i zagušenosti, što se postiže širenjem prirodnih zona i zelenih krajolika u gradovima.
Isti bi se princip trebao primjenjivati i na digitalno okruženje. Znanstveni tim ne zagovara ukidanje tehnološkog napretka, već predlaže da se digitalne platforme redizajniraju kako bi se smanjio osjećaj stalne konkurencije, umjesto da se ona namjerno potiče radi produljenja vremena koje korisnici provode uz ekrane.
U sljedećoj fazi istraživanja znanstvenici planiraju provesti praktična testiranja kako bi precizno izmjerili izravan utjecaj okoliša na ljudsko mentalno zdravlje. Doktor Jose Yong na kraju naglašava da moramo razviti nova intervencijska rješenja koja djeluju u skladu s evolucijskom prirodom čovječanstva, a ne protiv nje. Upravo će pažljivo slušanje i razumijevanje ograničenja naših bioloških sustava biti ključno kako bi čovječanstvo uspjelo pronaći stabilnu ravnotežu u svijetu koji se mijenja iznimno brzom dinamikom.
