Pitanje koristi li uistinu cijeli svijet umjetnu inteligenciju dobilo je konkretan i neočekivan odgovor u najnovijem “Izvješću o prihvaćanju umjetne inteligencije diljem svijeta” koje je objavio Microsoft. Podaci pokazuju da je do drugog tromjesečja 2026. godine udio korisnika umjetne inteligencije među globalnim radno sposobnim stanovništvom dosegnuo 18,8 posto, što predstavlja stabilan rast od oko jednog postotnog boda u odnosu na prethodni kvartal.
Iako izvješće jasno naglašava kako su stope usvajanja umjetne inteligencije porasle na gotovo svim analiziranim tržištima, ova algoritamska revolucija produktivnosti ne donosi ujednačen napredak. Umjesto stvaranja jednakih prilika za sve, ubrzani razvoj dodatno je proširio jaz između vodećih tehnoloških nacija i onih koje ih ubrzano pokušavaju sustići. Apsolutni predvodnici ove transformacije dolaze s azijskog tržišta. Ujedinjeni Arapski Emirati drže uvjerljivo prvo mjesto u svijetu sa zapanjujućom stopom usvajanja umjetne inteligencije od čak 70,1 posto među radno sposobnim stanovništvom, dok ih u stopu prati Singapur s visokih 64,3 posto. Obje države ostvarile su fascinantnu penetraciju AI tehnologija zahvaljujući agresivnim i usmjerenim državnim politikama te masovnoj digitalnoj transformaciji unutar privatnog i javnog sektora.
Ni Europa ne zaostaje u ovom tehnološkom zamahu. U zemljama poput Irske, Francuske i Norveške stopa prihvaćanja umjetne inteligencije među radno sposobnom populacijom opasno se približava granici od 50 posto. Ova visoko razvijena gospodarstva pokazuju zrelu fazu digitalne transformacije u kojoj umjetna inteligencija više nije samo ekskluzivni alat rezerviran za specijalizirani IT sektor, već izrasta u nezaobilaznu temeljnu infrastrukturu za svakodnevni rad i suradnju uredskih zaposlenika i stručnjaka.
Zanimljiv preokret događa se i u velikim azijsko-pacifičkim gospodarstvima koja bilježe iznimno ubrzanje. Južna Koreja ostvarila je skok s 37,1 posto na 40,6 posto, postavši time najbrže rastuće globalno gospodarstvo po postotku usvajanja AI-ja. Saudijska Arabija napredovala je s 30. na 25. mjesto globalne ljestvice. Čak je i Japan, poznat po iznimno opreznom i postupnom pristupu softverskim transformacijama, zabilježio rast s 22,5 posto na 24,7 posto, što predstavlja skok od oko 10 posto i jasno svjedoči o hitnoj potrebi azijskog tržišta za automatizacijom i pametnim asistentskim alatima.
Foto; Microsoft
Međutim, iza ovih impresivnih brojki i rekordnih postotaka krije se zabrinjavajući trend dubokog raslojavanja. Digitalni jaz unutar globalne radne snage postaje sve izraženiji.
Izvješće otkriva da je prosječna stopa prihvaćanja umjetne inteligencije među radno sposobnim stanovništvom u razvijenim gospodarstvima “globalnog sjevera” dosegnula 28,8 posto, dok u regijama u razvoju na “globalnom jugu” ona iznosi tek 16,2 posto, uz tendenciju daljnjeg povećanja te razlike. Zanimljivo je i pozicioniranje vodećih svjetskih sila; Sjedinjene Američke Države nalaze se na 21. mjestu u svijetu sa stopom usvajanja od 33,0 posto među radno sposobnom populacijom.
Ovi podaci nedvojbeno ukazuju na to da čak i u velesilama koje predstavljaju samo središte znanstvenog i tehnološkog istraživanja te razvoja postoji primjetan zaostatak u brzini masovne primjene među širem radnom snagom u usporedbi s manjim, iznimno agilnim državama koje kroz nacionalne strategije sustavno i sveobuhvatno nameću tehnološki napredak.
Kako se umjetna inteligencija ubrzano transformira iz opcionalnog alata u ključnu infrastrukturu koja izravno definira industrijsku konkurentnost, postojeće razlike između sjeverne i južne hemisfere u pogledu digitalne opremljenosti, računalnih resursa i obrazovnih sustava mogle bi se sa svakom novom generacijom tehnologije eksponencijalno povećavati. Ova tiha inteligentna revolucija ne samo da u potpunosti mijenja granice vještina na globalnom tržištu rada, već stavlja i pred ozbiljan test dugoročnu otpornost svih nacionalnih gospodarstava u novoj eri digitalne ekonomije.
