Europa je napravila još jedan značajan korak prema budućnosti borbenog zrakoplovstva u kojoj se lovci s posadom više neće boriti sami. Airbus i američka tvrtka Kratos izveli su prvi europski let bespilotne borbene letjelice U740 Valkyrie. Zrakoplov je poletio bez klasične piste, postigao brzinu od Mach 0,8 te uspješno izvršio sve planirane testne zadatke. Ovaj budući digitalni suborac Eurofightera bit će zadužen za izvođenje najopasnijih misija kako bi se izbjeglo izlaganje ljudskih pilota pogibelji. Ipak, u ovoj je fazi prvenstveno testirana sama zrakoplovna platforma, dok europski sustav autonomije i puna interoperabilnost s lovcima s posadom tek trebaju proći opsežna ispitivanja.

Polijetanje s lansirne rampe pomoću raketnog pogona


U testnom poligonu na sjeveru Europe održan je prvi let europske verzije bespilotne borbene letjelice Valkyrie. Airbus je potvrdio da su svi planirani ciljevi misije u potpunosti ispunjeni. Postupak polijetanja znatno se razlikovao od konvencionalnih zrakoplova. Valkyrie je lansirana s vodećeg zemaljskog sustava uz pomoć dodatnog raketnog pogona za brzo postizanje početne brzine, čime je u potpunosti eliminirana potreba za dugom uzletno-sletnom pistom. Tijekom leta letjelica je manevrirala na različitim visinama i brzinama, dostigavši Mach 0,8, odnosno 80 posto brzine zvuka, pri čemu je demonstrirala i sposobnost dinamičke promjene parametara misije u zraku.

Točna lokacija testnog centra ostala je tajnom, no poznato je da je ovaj let bio ključan i sa stajališta pravnih postupaka koji vojnim autonomnim dronovima odobravaju letenje u europskom zračnom prostoru. Inače, izvorna verzija XQ-58A Valkyrie, koju je razvio Kratos, poletjela je još 2019. godine u SAD-u, dok aktualni testovi obuhvaćaju prilagođenu verziju koju Airbus razvija specifično za europska ratna zrakoplovstva.

Mlazni borbeni dron dometa preko 5000 kilometara


U740 Valkyrie teško se može uspoređivati s klasičnim dronovima koji se koriste za izviđanje ili napade kratkog dometa. Riječ je o pravom borbenom zrakoplovu na mlazni pogon, dimenzijama usporedivim s manjim zrakoplovima s posadom. Trup mu je dug 9,1 metar, raspon krila iznosi 8,2 metra, a maksimalna uzletna masa je oko tri tone. Deklarirani dolet prelazi 5000 kilometara, uz operativni plafon leta do 13,7 kilometara visine.

Konstrukcija uključuje unutarnji spremnik za naoružanje, kao i podkrilne podvjesne točke za nošenje dodatne opreme. Ovisno o konfiguraciji, letjelica može izvoditi izviđačke, jurišne i potporne misije. Ipak, ključno je napomenuti da Valkyrie nije zamišljena kao samostalna zamjena za Eurofighter. Airbus je razvija u sklopu koncepta Collaborative Combat Aircraft, što označava obitelj bespilotnih letjelica sposobnih za blisku suradnju s lovcima s posadom. Na taj način pilot dobiva dodatnu letjelicu opremljenu senzorima i oružjem koju može poslati u iznimno opasna područja. Valkyrie može ranije uočiti prijetnje, neutralizirati ciljeve ili preuzeti dio zadaća tijekom dugotrajnih operacija.

Napredni europski sustav autonomije u razvoju


Najvažniji element Airbusovog programa jest softverski sustav MARS, odnosno Multi-platform Autonomous Reconfigurable and Secure. Ovaj softver razvijen u Europi odgovoran je za upravljanje zadacima, autonomiju i koordinaciju između više letjelica. Njegov sastavni dio je i rješenje MindShare koje koristi mehanizme umjetne inteligencije kako bi dronu omogućilo samostalno obavljanje dodijeljenih zadaća i prilagodbu nepredviđenim situacijama na bojištu. U takvom konceptu pilot Eurofightera ne mora ručno upravljati dronom niti korigirati njegovu putanju. Pilot izdaje visokonivojske naredbe povezane s ciljem misije, dok algoritam samostalno izvršava pojedinačne manevre unutar zadane razine autonomije. U Airbusu posebno naglašavaju da ljudski operater uvijek zadržava potpunu kontrolu nad ključnim odlukama, čime se izbjegava prepuštanje upotrebe oružja nekontroliranim algoritmima.

Foto: Airbus Defence and Space

Tijekom ovog prvog europskog leta Valkyrie još nije imala ugrađen konačni MARS sustav, jer je njegova implementacija predviđena za sljedeću fazu testiranja. Rujanskim testom dokazano je da je sama letjelica sposobna za letne operacije u Europi, a slijedi testiranje njezinih sposobnosti s europskim softverom.

Eurofighter kao zračno zapovjedno središte


Airbusov je cilj da prve bespilotne letjelice Valkyrie uđu u operativnu uporabu njemačkog ratnog zrakoplovstva do 2029. godine. Prije toga potrebno je provesti potpunu integraciju sa zrakoplovima Eurofighter Typhoon. Sljedeći let modela U740 zakazan je za prvo tromjesečje 2027. godine, kada bi u sustav već trebao biti ugrađen MARS softver, dok su prva zajednička ispitivanja u zraku s Eurofighterom planirana za drugu polovicu iste godine.

Povezivanje dvaju zrakoplova zahtijevat će i modernizaciju opreme na samim lovcima. Airbus u suradnji s izraelskom tvrtkom Rafael radi na unapređenju ciljničko-izviđačkog podvjesnog spremnika Litening 5 dodavanjem novih komunikacijskih modula. To će Eurofighteru omogućiti da funkcionira kao zračno zapovjedno središte koje u realnom vremenu koordinira rad dronova i prima podatke s bojišta. Ovaj pristup omogućuje ratnim zrakoplovstvima da znatno unaprijede mogućnosti postojeće flote zrakoplova. Umjesto višegodišnjeg čekanja na potpuno novu generaciju borbenih zrakoplova, postojeće snage mogu se brzo nadopuniti autonomnim i pristupačnijim letjelicama.

Američki hardver s europskim softverskim upravljanjem


U cjelokupnom programu prisutna je i zanimljiva industrijska dinamika. Airbus predstavlja Valkyrie kao korak prema većoj europskoj vojnoj neovisnosti, iako je sama platforma izvorno proizvod američke tvrtke Kratos. Europski konzorcij taj izazov nastoji riješiti primjenom vlastitog sustava za upravljanje misijom. Softver MARS osigurava da europski korisnici zadrže potpunu kontrolu nad podacima, kodom i načinom izvođenja operacija, bez ovisnosti o vanjskim dobavljačima.

Ipak, dizajn trupa i dalje dolazi iz SAD-a, a eventualna pokretanja proizvodnih linija u Europi ovisit će o budućim narudžbama. Cijena jednog primjerka procjenjuje se na oko 20 milijuna eura, dok se njemačka potražnja za ovim tipom bespilotnih suboraca procjenjuje na oko 500 jedinica, iako službeni ugovori za te količine još nisu potpisani.

Početak šire obitelji europskih borbenih dronova


Valkyrie je samo prvi korak u širim planovima. Airbus paralelno razvija i znatno veću bespilotnu letjelicu U760 Ravenstorm, koja bi trebala postati komercijalno dostupna početkom 2030-ih godina. Ta će letjelica biti dugačka 13 metara s rasponom krila od 10 metara, a namijenjena je izvođenju šireg spektra misija, uključujući izravnu borbu i elektroničko ratovanje.

U tom je kontekstu Valkyrie poslužila kao brže rješenje koje koristi već provjerenu letjelicu kako bi se prikupila nužna iskustva za izgradnju naprednih autonomnih sustava. Prvi europski let modela U740 označava važan tehnološki iskorak, no pravi ispiti tek slijede kada dron bude morao samostalno izvršavati zadatke i blisko surađivati s pilotom u zraku.