Nekadašnji simbol poslovne komunikacije i statusni simbol s fizičkom QWERTY tipkovnicom, BlackBerry, činio se predodređenim za potpuo nestanak s tehnološke karte nakon dominacije operativnih sustava iOS i Android. Međutim, tvrtka nije bankrotirala. Umjesto gašenja, izvela je jednu od najuspješnijih transformacija u povijesti tehnološke industrije i postala ključni igrač na tržištu softvera za pametna vozila i robotičke sustave.
Od vrhunca pametnih telefona do padnog trenda uzrokovanog iOS-om i Androidom
Počevši kao proizvođač pejdžera, BlackBerry je zlatno doba mobilnih uređaja započeo modelom Pearl 8100. Sljedeće serije, poput Bold i Curve, ubrzo su postale globalni hit zahvaljujući prepoznatljivoj tipkovnici i besplatnoj usluzi za razmjenu poruka BlackBerry Messenger (BBM) — preteči današnjih OTT aplikacija poput WhatsAppa.
Dolazak prvog iPhonea 2007. godine potpuno je promijenio pravila igre. Tvrtka je pokušala odgovoriti lansiranjem modela BlackBerry Storm 2008. godine, no uređaj je naišao na brojne kritike kupaca i struke. Unatoč tome što je u SAD-u 2010. godine dosegao vrhunac od 21 milijun korisnika, taj je broj već 2012. pao na 9 milijuna. Tvrtka se nastojala osloniti na međunarodnu bazu od oko 79 milijuna korisnika, napose na tržištu Indonezije gdje je 2014. godine predstavljen model BlackBerry Z3, no prodor iOS-a i Androida bilo je nemoguće zaustaviti.
Već u travnju 2011. Apple je pretekao BlackBerry po ukupnom broju korisnika, a do 2016. godine udio BlackBerryja na američkom tržištu pao je na skromnih 0,8%.
Prekretnica: Povlačenje iz proizvodnje hardvera i uspon uz QNX
Krajem 2013. godine upravljanje tvrtkom preuzima John Chen te pokreće strategiju napuštanja proizvodnje mobilnog hardvera. Vlastiti operativni sustav zamijenjen je Androidom na uređajima poput modela BlackBerry KEY2, no to je bila tek prijelazna faza.
BlackBerry se ubrzo u potpunosti povukao iz sektora potrošačke elektronike i usmjerio fokus na područja interneta stvari (IoT) i kibernetičke sigurnosti. Glavni oslonac nove strategije bila je akvizicija sustava QNX Software Systems iz 2010. godine.
Umjesto mobilnog operativnog sustava, QNX operativni sustav za rad u stvarnom vremenu (Real-Time Operating System – RTOS) postao je ključna platforma za ugrađene računalne sustave.
Danas BlackBerry dominira tržištem automobilskog softvera
Operativni sustav QNX pokreće više od 275 milijuna vozila diljem svijeta na više od 270 različitih modela. Odabralo ga je 24 od 25 vodećih svjetskih proizvođača električnih vozila. QNX služi kao pouzdana i sigurna osnova koja podržava napredne sustave za pomoć vozaču (ADAS) te sustave poput Apple CarPlay i Android Auto. Nadalje, BlackBerry proširuje primjenu QNX platforme na sektor napredne robotike — uključujući humanoidne robote u industriji, autonomne medicinske sustave i robotičke ruke za kirurgiju.
Sigurnosna rješenja i novi tržišni izazovi
Osim QNX-a, nasljeđe BBM sustava evoluiralo je u naprednu platformu za zaštićenu komunikaciju (Secure Communications). Njeni su današnji korisnici velike državne organizacije, hitne službe, kanadski parlament, britanska policija te veliki bolnički sustavi.
Unatoč uspješnom zaokretu, tvrtka se suočava s novim konkurentskim pritiscima. Google agresivno razvija svoj autonomni operativni sustav Android Automotive OS (zasebnu platformu koja se integrira izravno u automobile), što postavlja nove izazove pred BlackBerryjevo vodstvo u automobilskom sektoru.
Iako uređaje s logotipom BlackBerryja više ne nosimo u džepovima, svaki put kada sjednete u moderno ili električno vozilo, velika je vjerojatnost da vozite automobil čijim ključnim sustavima upravlja upravo BlackBerryjev softver.
Izvor: The Motley Fool Canada
