Online prijevare u digitalnom dobu sve rjeđe započinju nasumičnim pokušajima napada, a sve češće vrlo preciznim i personaliziranim pristupom. Korisnici se svakodnevno susreću s e-porukama o lažnim potvrdama narudžbi, obavijestima o sumnjivim prijavama na računima ili telefonskim pozivima “bankarskih službenika” koji točno navode brojeve računa. Glavni razlog zbog kojeg prevaranti posjeduju tako detaljne osobne podatke jest postojanje razrađenog podzemnog lanca prikupljanja, preprodaje i iskorištavanja podataka.

Proces prikupljanja osjetljivih informacija odvija se u nekoliko usko povezanih faza:

Ranjivosti sustava i curenje baze podataka

Većina osobnih podataka potječe s web stranica za e-trgovinu, foruma i raznih mrežnih usluga na kojima korisnici ostavljaju svoje podatke, brojeve kartica i adrese. Napadači iskorištavaju sigurnosne propuste (ranjivosti) u tim sustavima. Posebno su opasne takozvane zero-day (0-Day) ranjivosti koje još nisu poznate javnosti ni proizvođačima softvera. Međutim, i starije, poznate N-Day ranjivosti često ostaju nezaštićene jer mnoge tvrtke kasne s primjenom sigurnosnih zakrpa.

Napad spajanjem vjerodajnica (Credential Stuffing)

Jednom kada hakeri dođu do baza podataka s korisničkim imenima i lozinkama, oni stvaraju masovna “skladišta” podataka. Zbog raširene i loše navike korisnika da koriste istu lozinku na više različitih servisa, napadači automatiziranim alatom testiraju ukradene kombinacije na stotinama drugih platformi. Na taj način, curenje jedne sporedne e-adrese ili lozinke s manje bitnog foruma može otvoriti vrata prema Apple ID-u, računima e-trgovina pa sve do pristupa e-bankarstvu.

Presretanje OTP kodova i nadzor uređaja

Za dobivanje jednokratnih verifikacijskih kodova (OTP) i privremenih lozinki, prevaranti kombiniraju socijalni inženjering s zlonamjernim softverom. Putem phishing e-poruka ili poruka na društvenim mrežama, korisnike se nagovara na preuzimanje neprovjerenih aplikacija ili otvaranje zaraženih privitaka. Kada se zlonamjerna aplikacija instalira na pametni telefon, napadači dobivaju tehničku mogućnost u stvarnom vremenu pratiti ili preusmjeravati dolazne SMS poruke i pozive, uključujući i bankovne OTP kodove.

Foto: Buddha elemental -Unsplash

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost naglašavaju da najopasniji oblik napada ne uključuje rušenje sustava, već manipulaciju ljudskim faktorom i korištenje “legitimnih” vjerodajnica. Kada napadač posjeduje točne podatke o žrtvi, sustavi obrane ga prepoznaju kao stvarnog korisnika, što mu omogućuje da tiho i neometano provodi financijske transakcije. Preventivna borba protiv ove vrste kriminala zahtijeva brže krpanje sustavnih ranjivosti, stalni nadzor podzemnih kanala za trgovinu podacima, ali i visoku razinu opreza samih korisnika u vidu korištenja jedinstvenih lozinki i višekratne autentifikacije.