Vacheron Constantin jedna je od najboljih urarskih kuća na svijetu s najdužom neprekinutom urarskom proizvodnjom koja traje od 1755. godine. Iz desetljeća u desetljeće pomiče granice urarstva svojim spektakularnim primjercima, a nedavno je to učinio u svojoj drugoj kolaboraciji za muzejom u Louvreu koja traje još od 2019. godine.

Na sajmu satova Watches & Wonders 2026 Vacheron Constantin predstavio je seriju od 4 modela koja pripadaju liniji Métiers d’Art Tribute To Great Civilisations. Za razliku od 2022. godine gdje je crpio inspiraciju iz umjetničkih dijela Egipta, Grčke, Rima i Perzije, u 2026. godini odlučuje Perziju zamijenili Asirskim Carstvom. U središtu svakog brojčanika sata umetnut je gliptički urezan kamen s okolnim frizovima inspiriranim dekorativnom umjetnošću svake kulture.

Najnoviji modeli Vacheron Constantin Métiers d’Art Tribute To Great Civilisations

Sva četiri sata su limitirana serija od po 15 komada i predstavljena u kućištima od ružičastog ili bijelog zlata promjera 42 mm i debljine 12,9 mm. Pokretan internim automatskim kalibrom 2460 G4/2, zlatni rotor ugraviran je s istočnom fasadom Louvrea. S frekvencijom od 4 Hz i rezervom snage od 40 sati, mehanizam otkriva sate, minute, dan u tjednu i datum u otvorima na periferiji brojčanika.

Egyptian New Kingdom – Buste d’Akhenaton

Bista faraona Ehnatona sačuvana u Louvreu je prikazuje vladara s dugom ceremonijalnom bradom koji drži dva kraljevska žezla. Izduženo, gotovo apstraktno lice faraona nalazi se u središtu brojčanika i, poput originala, isklesano je od vapnenca sa Sinaja. Koristeći gliptiku, drevnu umjetnost rezbarenja ili graviranja tvrdog kamenja za stvaranje dizajna u reljefu ili dubokom tisku, portret je isklesan i ručno patiniran kako bi se postigao veći volumen i dubina. Susjedna kartuša također je gravirana korištenjem istog vapnenca. Vanjski friz, koji uokviruje portret, graviran je suhom iglom na jednom tirkiznom prstenu i odvojen je zlatnim obrubom od unutarnjeg friza koji je izrađen u champlevé kamenu. Ovdje su kamene pločice različitih boja od crvenog sedefa, krizoprasa, opala i sodalita, te umetnute u zlatne okvire.

Bista faraona Ehnatona

Vacheron Constantin Métiers d’Art Tribute To Great Civilisations – Buste d’Akhénaton

Lamassu de Sargon II – Neo-Assyrian Empire

Izrezbaren od ogromnih blokova alabastera, pet metara visok Lamaussus, dijelom bik, orao i čovjek, čuvao je vrata grada asirskog kralja Sargona II.. Krilati bik s ljudskom glavom izrađen je u gliptici od vapnenca s crtama naglašenim ručno nanesenom patinom. Crvena i plava pozadina, inspirirana champlevé emajlom, sadrži vitke šipke od crvenog agata i plave dumortieritne intarzije umetnute u zlatnu strukturu, stvarajući dojam krila. Kompozicija je dodatno poboljšana flinqué emajlom kako bi se stvorila dubina prije nego se doda aplikacija Lamassua. Vanjski friz izrađen je od ugraviranih zlatnih cvjetnih uzoraka.

Lamassu de Sargon II

Vacheron Constantin Métiers d’Art Tribute To Great Civilisations – Lamassu de Sargon II

Athena de Velletri – Ancient Greece 

Otkriven u Velletriju, 3 metra visok mramorni kip Palase bio je rimska kopija grčkog originala izrađenog oko 430. godine prije Krista. Vacheronovi majstori ponovno koriste gliptiku za prikaz božice Atene, a izrađena je od grčkog mramora baš poput originala. Ručno patinirana kako bi se naglasila dubina, aplikacija je postavljena na zlatni brojčanik kojeg je majstor emajliranja ukrasio prekrasnim crnim champlevé emajliranim frizom, uokvirenim perifernim bijelo-zlatnim frizom. Za konje u središtu brojčanika korištena je kamena intarzija, a minijaturno slikarstvo prikazuje snagu.

Athena de Velletri u muzeju Louvre

Vacheron Constantin Métiers d’Art Tribute To Great Civilisations – Athéna de Velletri

Tibre de l’Iseum Campense  – Imperial Rome

Otkriven u Rimu, na mjestu svetišta posvećenog egipatskim bogovima Izidi i Serapisu, impozantni mramorni kip boga Tibera zaplijenio je Napoleona Bonapartea koji ga je izložio u Louvreu. Glava boga Tibera i njegov rog izobilja izrađeni su u gliptici na mramoru, nabavljenom u Italiji. Izrezbaren i patiniran, realističan prikaz riječnog boga popraćen je kamenim mikro-mozaikom sastavljenim od jaspisa, hrizokole i opalnih tesera. Zrnata baza od zlatnih listića, prekrivena prozirnim emajlom u pozadini, dodaje svjetlost kompoziciji. Elegantni, gravirani friz od sedefa koji uokviruje brojčanik izrađen je suhom iglom.

Kip boga Tibera u muzeju Louvre

Vacheron Constantin Métiers d’Art Tribute To Great Civilisations – Tibre de l’Iseum Campense