Ljetni valovi ekstremnih vrućina redovito obaraju temperaturne rekorde, zbog čega su klima-uređaji u mnogim kućanstvima u pogonu gotovo bez prestanka. Međutim, postavlja se pitanje koja postavka temperature postiže idealnu ravnotežu između optimalne udobnosti i smanjene potrošnje električne energije.

Dok pojedini korisnici iz navike postavljaju uređaj na najnižih 16 stupnjeva Celzija čim uđu u prostoriju, drugi smatraju da je 26 stupnjeva sasvim dovoljno. Službene preporuke stručnih službi za energetsku učinkovitost nude vrlo jasne smjernice, navodeći da bi sobnu temperaturu tijekom ljeta trebalo održavati u rasponu od 24 do 26 stupnjeva Celzija ili više. Uz to, jednostavni trikovi poput uporabe običnog ventilatora i redovitog čišćenja filtara mogu dodatno smanjiti nepotrebnu potrošnju struje.

Nije točno pravilo da je hlađenje bolje što je postavljena temperatura niža, već se kao zlatna sredina preporučuje sobna temperatura od 24 do 26 stupnjeva. Pri ulasku u vruć dom česta je reakcija drastično snižavanje radne temperature klima-uređaja u želji za što bržim hlađenjem. Ipak, ako je cilj očuvanje energije, nema potrebe za pretjeranim spuštanjem parametara. Preporučeni raspon od 24 do 26 stupnjeva trebao bi služiti kao polazna točka za svakodnevno korištenje, nakon čega se mogu unijeti sitne prilagodbe ovisno o osobnom osjećaju ugodnosti i uvjetima u samom prostoru.

Kombinacija klima-uređaja i električnog ventilatora osigurava znatno ravnomjerniju raspodjelu hladnog zraka kroz prostoriju. Kada uvjeti to dopuštaju, preporučuje se korištenje prirodne ventilacije ili samostalnih ventilatora. U trenucima kada je rad klime neophodan, paralelno uključivanje ventilatora pomaže brzoj cirkulaciji hladnog zraka. Ova je metoda iznimno praktična za veće prostorije, poput dnevnih boravaka gdje je garnitura za sjedenje udaljena od samog uređaja. Usmjeravanjem zraka pomoću ventilatora izbjegava se potreba za dodatnim snižavanjem radne temperature na samoj klimi.

Jednako je važno obratiti pozornost na zatvaranje vrata i prozora tijekom rada rashladnih sustava. Neprekidni ulazak toplog vanjskog zraka predstavlja jedan od glavnih razloga povećane potrošnje energije, zbog čega bi prozori i vrata trebali ostati zatvoreni, dok spuštene rolete i navučene zavjese uspješno blokiraju izravnu sunčevu svjetlost. Budući da i pojedini kućanski aparati te rasvjeta generiraju vlastitu toplinu, preporuka je isključiti sve nepotrebne izvore topline kako bi se smanjilo opterećenje na rashladni sustav. Naravno, čim se prostorija prestane koristiti, klima-uređaj treba odmah ugasiti.

U slučajevima kada klima-uređaj ne hladi dovoljno, razlog često ne leži u pogrešno postavljenoj temperaturi, već u izostanku redovitog održavanja. Redovito pranje filtara za prašinu te uklanjanje svih prepreka s ventilacijskih otvora osiguravaju nesmetan protok zraka i stabilan rad uređaja.

Foto: AI generirano

Ukoliko se odlučujete za kupnju novog uređaja, ključnu ulogu igra i energetska klasa. Rashladni uređaji najvišeg energetskog razreda mogu uštedjeti do 40 posto električne energije godišnje u usporedbi s uređajima nižih razreda, što dugoročno donosi znatne financijske uštede.

Naposljetku, kod klima-uređaja koji posjeduju vanjsku jedinicu, iznimno je važno osigurati da vanjski izmjenjivač topline ne bude izravno izložen jakom sunčevom svjetlu. Kombinacijom pravilno podešene radne temperature, usmjeravanja zraka ventilatorom, blokiranja vanjske topline i redovitog čišćenja filtara, potrošnja električne energije može se značajno smanjiti bez ikakvog narušavanja svakodnevnog komfora.