Foto: internet

Mnogi korisnici sumnjaju da Facebook koristi mikrofone pametnih telefona za prisluškivanje razgovora jer se oglasi prikazuju s nevjerojatnom preciznošću. Međutim, stvarni razlog vjerojatno leži u naprednoj analitici podataka o ponašanju korisnika.

Tehnološki forumi i platforme društvenih medija godinama su preplavljeni objavama koje sugeriraju da Facebook “previše zna” o preferencijama, potrebama i namjerama svojih korisnika. Mnogi pojedinci navode kako su u razgovoru uživo s prijateljima tek usput spomenuli određeni proizvod, turističku destinaciju ili jelo, da bi u roku od nekoliko sati njihov Facebook feed bio preplavljen povezanim oglasima. To je potaknulo opravdano pitanje prisluškuje li najveća svjetska društvena mreža potajno razgovore iz stvarnog svijeta.

Slučaj CMG i koncept “aktivnog slušanja”


Tijekom 2024. godine ove su sumnje ponovno dospjele u fokus javnosti kada su u međunarodne medije procurili marketinški materijali reklamne agencije Cox Media Group (CMG). Spomenuti dokumenti uveli su koncept “aktivnog slušanja” (Active Listening), koji je predstavljen kao tehnologija sposobna koristiti glasovne podatke za potrebe ciljanog oglašavanja. Ova je informacija brzo pokrenula lavinu rasprava o tome koriste li tehnološke platforme mikrofone na pametnim telefonima za masovno prikupljanje korisničkih podataka.

Meta, matična tvrtka Facebooka i Instagrama, u više je navoda oštro demantirala optužbe za prisluškivanje. U službenom dokumentu o politici privatnosti Meta izričito tvrdi da tvrtka ne koristi mikrofone uređaja za plasiranje oglasa niti za modificiranje sadržaja unutar News Feeda. Prema njihovim navodima, mikrofon se aktivira isključivo kada korisnik svjesno koristi značajke koje zahtijevaju audio ulaz, poput snimanja glasovnih poruka, upućivanja poziva ili snimanja videozapisa.

Nakon toga, 2025. godine, Adam Mosseri, izvršni direktor Instagrama, također je javno istupio kako bi pojasnio ove sumnje. Ustvrdio je da Meta ne prisluškuje korisnike te naglasio da razlog za ovakvu percepciju javnosti leži u sve naprednijim algoritmima za personalizaciju digitalnih platformi. Do danas doista ne postoje vjerodostojni i javno dostupni dokazi koji bi potvrdili da Facebook potajno koristi mikrofone za snimanje svakodnevnih razgovora u reklamne svrhe.

Iluzija prisluškivanja: Moć prediktivne analitike


Mnogi stručnjaci za kibernetičku sigurnost i privatnost podataka slažu se da Facebook nema nikakvu potrebu za energetski i procesorski zahtjevnim prisluškivanjem kako bi razumio interese korisnika. Prema organizaciji za digitalna prava Electronic Frontier Foundation (EFF), platforme unutar Metina ekosustava posjeduju goleme količine podataka o ponašanju korisnika na mreži. To uključuje povijest interakcija na društvenim mrežama, klikove na oglase, geografsku lokaciju, tehničke informacije o uređaju, ali i podatke s vanjskih web stranica koje imaju integrirane Metine alate za praćenje, poput Meta Pixela.

Zahvaljujući ovom robusnom izvoru podataka, oglašivački sustavi pogonjeni strojnim učenjem mogu izgraditi iznimno detaljne korisničke profile i generirati vrlo precizna predviđanja o budućim preferencijama ili potrebama korisnika. Upravo ta analitička moć stvara dojam da Facebook “čita misli” ili sluša razgovore, iako platforma zapravo primjenjuje naprednu prediktivnu analitiku.

Unatoč tome, sigurnosni stručnjaci i dalje savjetuju korisnicima da redovito revidiraju dopuštenja za aplikacije unutar operacijskih sustava svojih pametnih telefona. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na dopuštenja za pristup mikrofonu, kameri i lokacijskim uslugama, kako bi se rizik od neželjenog prikupljanja telemetrijskih podataka sveo na minimum.