Bill Gates desetljećima je bio jedan od najutjecajnijih ljudi u tehnološkoj industriji, ali jedna od njegovih najzanimljivijih navika nema gotovo nikakve veze s računalima, kodiranjem ili poslovnim sastancima. Dok je vodio Microsoft, Gates je otprilike dva puta godišnje znao potpuno se povući iz svakodnevnog poslovnog života i provesti do tjedan dana u osami. To razdoblje nazvao je „Think Week”, odnosno Tjedan razmišljanja.

Nije riječ o godišnjem odmoru. Gates je te dane koristio za čitanje, proučavanje novih ideja i razmišljanje o tome kamo bi se tehnologija i Microsoft trebali kretati u budućnosti. I upravo je u tome možda najzanimljivija lekcija njegove metode.

Tjedan bez sastanaka, telefonskih poziva i svakodnevnih distrakcija

Gates bi se tijekom tih razdoblja povukao u osamljenu kuću u prirodi na sjeverozapadu SAD-a. Do lokacije bi, prema dostupnim opisima, putovao helikopterom ili hidroavionom, a tijekom boravka gotovo potpuno bi prekinuo kontakt s uobičajenim poslovnim okruženjem. Umjesto sastanaka i konferencijskih poziva čekale su ga kutije pune dokumenata. Microsoftovi zaposlenici pripremali su prijedloge novih proizvoda, tehnoloških inovacija i poslovnih strategija, a Gates bi ih tijekom svog „Think Weeka” detaljno čitao. Prema njegovim vlastitim opisima, znao je provoditi i do 18 sati dnevno čitajući i analizirajući materijale.

U jednom Microsoftovu videu iz 2008. godine opisao je kako je tijekom takvih razdoblja sa sobom nosio velike količine dokumenata, čitao ih tijekom dana i noći te izravno na stranicama zapisivao bilješke, pitanja i komentare. Drugim riječima, nije samo tražio ideje. Pokušavao ih je rastaviti na dijelove, analizirati i zamisliti kako bi se mogle pretvoriti u konkretne proizvode ili poslovne odluke.

Neke od ideja imale su velik utjecaj na Microsoft

Najzanimljiviji dio priče nije sama izolacija, nego ono što je iz nje proizašlo. Jedan od prijedloga koji je Gates proučavao povezuje se s odlukom Microsofta da ozbiljnije uđe u područje web-preglednika, što je 1995. dovelo do lansiranja Internet Explorera. Kasnije je tijekom jednog od svojih „Think Week” razdoblja proučavao prijedlog pod nazivom Virtual Earth. Ideja je uključivala digitalno mapiranje i kombiniranje različitih vrsta prostornih podataka, što je postalo dio šireg razvoja Microsoftovih kartografskih tehnologija. Takvi primjeri pokazuju zašto Gates svoje povlačenje nije doživljavao kao luksuz ili bijeg od posla. Za njega je to bio način da se makne iz svakodnevnog operativnog rada i ponovno usredotoči na pitanja koja bi mogla odrediti budućnost kompanije.

Foto: wallpapercave.com

Sve je počelo puno prije Microsoftove globalne dominacije

Gatesova navika povlačenja u osamu nije nastala preko noći. Sličan obrazac počeo je razvijati još tijekom 1980-ih, kada je znao odlaziti u kuću svoje obitelji kako bi se izolirao i koncentrirao na čitanje i razmišljanje. S vremenom je taj ritual postao strože organiziran. Tijekom „Think Weeka” broj ljudi koji su smjeli doći do njega bio je sveden na minimum. Prema opisima njegova boravka, osoba koja mu je donosila hranu dolazila je samo nekoliko puta dnevno, dok su ostatak vremena provodili potpuno sami. Čak su i sitnice bile unaprijed organizirane kako mu ne bi odvlačile pažnju. Gates je sa sobom nosio materijale koje želi proučiti i osiguravao zalihe omiljenih pića, među kojima su bili Diet Coke i Diet Orange Crush.

Danas takav način rada možda zvuči ekstremno, ali njegova je osnovna ideja zapravo vrlo jednostavna: ako želite razmišljati o velikim problemima, morate si dati dovoljno vremena da uopće počnete razmišljati o njima.

Zašto je duboko razmišljanje danas možda važnije nego ikad?

Gatesova metoda posebno je zanimljiva u vremenu u kojem je gotovo nemoguće provesti nekoliko minuta bez neke vrste digitalnog prekida. E-pošta, poruke, društvene mreže, sastanci, obavijesti i aplikacije neprestano traže našu pažnju. Većina ljudi tijekom dana stalno nešto radi, ali to ne znači nužno da dovoljno vremena provodi razmišljajući o tome radi li prave stvari. Upravo tu nastaje razlika između reaktivnog i dubokog rada.

Kada cijeli dan odgovaramo na poruke, rješavamo hitne zadatke i skačemo s jednog problema na drugi, naš je fokus uglavnom usmjeren na ono što se događa upravo sada. Takav način rada može biti učinkovit za operativne zadatke, ali nije idealan za razvoj dugoročnih strategija.

Gatesov „Think Week” radi upravo suprotno

Uklanjanjem gotovo svih vanjskih podražaja stvara se prostor za koncentraciju na probleme koji nemaju jednostavan odgovor. Umjesto pitanja „što moram napraviti danas?”, počinjete razmišljati o pitanjima poput „što će biti važno za pet godina?” ili „što trenutno propuštamo?”. A upravo se takva pitanja često pokažu najvažnijima za poslovanje i razvoj novih tehnologija.

Foto: wallpapercave.com

Ideja se kasnije proširila i na Microsoftove zaposlenike

Gatesova metoda nije ostala samo osobni ritual. S vremenom je sličan koncept počeo uključivati i druge Microsoftove zaposlenike. Ideja je bila jednostavna: ako kvalitetno razmišljanje može proizvesti vrijedne ideje na razini glavnog direktora, zašto istu mogućnost ne bi dobili i drugi zaposlenici? Tako su i zaposlenici s relativno malo iskustva dobivali priliku predložiti smjele ideje i iznijeti ih pred vodeće ljude kompanije. To je važna lekcija za svaku tehnološku tvrtku. Inovacija ne mora uvijek doći od najiskusnijeg čovjeka u prostoriji. Ponekad je dovoljno stvoriti sustav u kojem ljudi imaju dovoljno vremena i slobode da ideju uopće razviju.

Ne trebate Gatesovu kolibu da biste isprobali istu metodu

Naravno, većina ljudi ne može jednostavno nestati na tjedan dana, isključiti telefon i posvetiti se čitanju poslovnih izvještaja. Ali za primjenu osnovne ideje to nije ni potrebno. Možete odvojiti nekoliko sati jednom tjedno bez društvenih mreža, e-pošte i telefona. Možete provesti jedno poslijepodne u knjižnici ili mirnom prostoru, bez sastanaka i drugih obaveza. Možete čak uvesti nekoliko sati dubokog razmišljanja svakog mjeseca tijekom kojih ne rješavate tuđe probleme, nego svoje. Bitno je da to vrijeme nije samo još jedan oblik „produktivnosti”.

Ne morate tijekom tih sati napisati izvještaj, odgovoriti na 50 e-mailova ili završiti projekt. Cilj je upravo suprotan: dati mozgu dovoljno prostora da poveže informacije koje inače ostaju rasute kroz svakodnevne obaveze.

Foto: wallpapercave.com

Najvažnija lekcija nije raditi više, nego razmišljati bolje

Gatesova priča zanimljiva je upravo zato što pokazuje paradoks modernog rada. Možemo biti zaposleni od jutra do večeri i pritom gotovo uopće nemati vremena razmišljati o tome kamo zapravo idemo.

Najvažnije odluke često ne nastaju tijekom najglasnijeg sastanka, između dva telefonska poziva ili dok odgovaramo na e-mailove. Nastaju kada imamo dovoljno mira da problem sagledamo iz drugog kuta, povežemo naizgled nepovezane informacije i postavimo pitanje koje nam u svakodnevnoj gužvi nije palo na pamet.

Gatesov „Think Week” zato nije zanimljiv samo kao neobična navika jednog od najpoznatijih tehnoloških milijardera. On je primjer kako se vrijeme bez distrakcija može pretvoriti u strateški alat.

Ne morate imati kolibu u šumi, privatni avion ni cijeli tjedan slobodnog vremena. Ponekad je dovoljno nekoliko sati u kojima nitko ne može doći do vas. Jer razlika između čovjeka koji samo izvršava zadatke i onoga koji stvara novu strategiju možda nije u tome koliko dugo radi, nego koliko kvalitetno razmišlja kada napokon prestane raditi.