Nakon što su desetljećima postavljali standarde i učili svijet kako se proizvode automobili, njemački automobilski giganti danas se suočavaju s izuzetno teškim razdobljem. Pritisak jeftinijih električnih vozila iz Kine i hlađenje tamošnjeg tržišta natjerali su vodeće proizvođače na masovna otpuštanja i drastično smanjenje kapaciteta kako bi osigurali vlastiti opstanak.

U samo godinu dana njemački automobilski sektor ukinuo je više od 42 tisuće radnih mjesta, što predstavlja pad zaposlenosti od 5,8 posto te najnižu razinu još od 2005. godine. U usporedbi s ukupnim padom proizvodnog sektora Njemačke, automobilska industrija trpi najveće posljedice. Razlog tome je nagli pad profita na kineskom tržištu te brz ulazak kineskih brendova na europski teren. Ni vodeća imena nisu pošteđena ove krize. Volkswagen je u prvoj polovici godine zabilježio pad neto profita od oko 30 posto, dok je Mercedes-Benz morao sniziti vlastite godišnje procjene prodaje.

Klasični njemački poslovni model koji se oslanjao na fokusiranje prema luksuznom segmentu, snažan globalni izvoz i tehnološku dominaciju danas se ozbiljno trese. Njemačke tvornice trenutno proizvode oko 4,2 milijuna osobnih automobila godišnje, što je drastičan pad u odnosu na šest milijuna iz razdoblja od prije deset godina. Zbog toga oko 30 posto tvorničkih kapaciteta ostaje potpuno neiskorišteno. Dodatno, profitne marže na električnim vozilima znatno su niže u usporedbi s modelima na unutarnje sagorijevanje, dok se dobavljači komponenti bore s padom potražnje.

Foto: www.autopreneur.de

Izvoz iz Njemačke u Kinu pao je za gotovo 200 tisuća vozila u odnosu na prethodno razdoblje, a najviše su pogođeni najprofitabilniji luksuzni modeli brendova poput Porschea i Mercedesa. Analitičari predviđaju da bi tržišni udio kineskih automobila u Europi u narednim godinama mogao porasti s 10 na čak 30 posto. Zbog takvog scenarija mijenja se i stav njemačkih direktora koji su se ranije protivili zaštitnim mjerama. Uprava Volkswagen grupe sada javno poziva Europsku uniju na uvođenje dodatnih carina i na plug-in hibridna vozila uvezena iz Kine.

Procjene Njemačkog udruženja automobilske industrije pokazuju da bi industrija do 2035. godine mogla ostati bez ukupno 225 tisuća radnih mjesta u odnosu na 2019. godinu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da uvođenje zaštitnih carina neće u potpunosti riješiti strukturne probleme. Europa mora paralelno raditi na poticanju domaće potražnje i ubrzanoj izgradnji infrastrukture za punjenje. Njemačka automobilska industrija svakako neće nestati, no razdoblje jednostavnog i zajamčenog rasta definitivno je završeno.