Istraživanje znanstvenika objavljeno u stručnom časopisu NeuroImage, pružilo je nov neuroznanstveni uvid u to kako mozak reagira na konzumaciju kratkih videozapisa i brzo pomicanje sadržaja (tzv. scrollanje). Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI), istraživači su pratili moždanu aktivnost 56 mlađih odraslih osoba tijekom slobodnog gledanja kratkih isječaka te zabilježili specifične promjene u radu prefrontalnog korteksa.
Fokus studije bio je usmjeren na dvije ključne moždane regije:
Dorzalni prednji cingularni korteks (dACC): Zadužen za procjenu uloženog napora i prepoznavanje kognitivnih sukoba.
Dorzolateralni prefrontalni korteks (dlPFC): Ključno područje za izvršavanje kognitivne kontrole i odgađanje trenutnog zadovoljstva u korist dugoročnih ciljeva.
Što se događa u mozgu tijekom gledanja sadržaja?
Rezultati su pokazali da u trenucima kada su sudionici gledali videozapise koje su smatrali ugodnima i zanimljivima do samog kraja, aktivnost u obje navedene regije značajno opada u usporedbi sa stanjem mirovanja. Suprotno tome, kod isječaka koje su ispitanici brzo preskočili, smanjenje kognitivne aktivnosti bilo je znatno manje izraženo. Autori navode da mozak u stanju visoke ugodnosti i imerzivnosti privremeno prelazi u “automatski mod” obrade podataka koji ne zahtijeva svjesni kognitivni napor.
Uz to, u stanju mirovanja zabilježena je viša razina glutamata — glavnog uzbudnog neurotransmitera — u cingularnom korteksu, što se dovodi u vezu s načinom na koji mozak potiskuje ili održava aktivnost pod određenim podražajima.
Znanstvenici naglašavaju kako ovi rezultati ne dokazuju trajno oštećenje mozga niti dugoročne kognitivne posljedice, budući da je studija obuhvatila učinke jedne izolirane sesije gledanja. Ipak, rad otvara važna pitanja za buduća dugoročna istraživanja o tome kako višegodišnje svakodnevno izlaganje stotinama bržih podražaja utječe na raspon pažnje i kapacitet kognitivne kontrole kod mladih.
