Usred globalne pomame za umjetnom inteligencijom, iza kulisa se odvija tiha, ali razorna kriza. Gotovo polovica projekata podatkovnih centara planiranih za realizaciju tijekom 2025. i 2026. godine navodno je zaustavljena, odgođena ili potpuno otkazana zbog neočekivanih izazova.
Pomama za računalnim kapacitetima i zamka zanemarivanja susjeda
Kada je utrka za izgradnju AI infrastrukture uzela maha, tehnološki divovi poput Microsofta, Googlea, Amazona i Mete bili su uvjereni da se najveći izazovi svode na dva ključna čimbenika: osiguravanje golemih količina električne energije i pronalaženje odgovarajućeg zemljišta za gradnju. Međutim, čini se da ulagači prilikom oblikovanja svojih strategija nisu dovoljno pozornosti posvetili još jednoj ključnoj varijabli koja im je bila pred nosom – lokalnim zajednicama. Ta se pogrešna procjena pokazala ozbiljnim udarcem za tehnološku industriju. Brojni projekti odgođeni su ili otkazani ne zbog nedostatka čipova ili iscrpljenih financijskih sredstava, već zbog snažnog protivljenja stanovnika područja u kojima se podatkovni centri planiraju graditi.
Stanovnici koji žive u blizini velikih podatkovnih centara više ne žele šutke prihvaćati njihove posljedice. Sve se glasnije protive buci koju stvaraju ventilatori rashladnih sustava, upozoravaju na rizik od preopterećenja električne mreže i rasta cijena električne energije te izražavaju zabrinutost zbog prekomjerne potrošnje vode potrebne za hlađenje infrastrukture. U mnogim slučajevima lokalne zajednice uspjele su nametnuti svoje zahtjeve u političkim i pravnim raspravama o budućnosti takvih projekata.

Foto: wallpaperaccess.com
Kada tehnološki divovi naiđu na zid otpora u Americi
Očekivalo se da će se izgradnja podatkovnih centara ubrzavati vrtoglavom brzinom kako bi se zadovoljile sve veće računalne potrebe novih generacija modela umjetne inteligencije. Međutim, od velikih podatkovnih središta u Virginiji do Georgije, Pennsylvanije i Delawarea, sve je više projekata koji nailaze na prepreke, pretvarajući planove vrijedne milijarde dolara u neizvjesne investicijske pothvate.
U Virginiji, koju se često naziva globalnom prijestolnicom podatkovnih centara, nalaze se stotine velikih projekata tehnoloških kompanija poput Amazona, odnosno njegova odjela AWS, i Microsofta. Ipak, protivljenje lokalnih stanovnika posljednjih je godina sve izraženije. Prema navodima iz izvješća, deseci projekata suočili su se s otkazivanjem ili ozbiljnim odgodama. Stanovnici okruga Loudoun i Prince William više su puta organizirali prosvjede i pokretali pravne postupke, ponajprije zbog zabrinutosti da se golemi serverski kompleksi grade preblizu stambenih naselja i škola. Pritisak lokalne zajednice postao je toliko snažan da su lokalne vlasti bile prisiljene razmotriti strože propise o prostornom planiranju i postupcima izdavanja dozvola.

Foto: wallpaperaccess.com
Val prosvjeda proširio se i na Georgiju te Arkansas, gdje se protivljenje lokalnog stanovništva sve češće pretvara u konkretne političke i pravne prepreke. U Georgiji, gdje se grade veliki klasteri podatkovnih centara koji mogu trošiti tisuće megavata električne energije, nezadovoljstvo birača izvršilo je snažan pritisak na lokalne i državne dužnosnike. Zbog toga se razmatraju i mjere koje bi mogle ograničiti ili privremeno zaustaviti izdavanje novih dozvola.
Još je napetija situacija u okrugu Independence u Arkansasu, gdje je lokalna vlast, prema navodima iz izvješća, donijela odluku o potpunoj zabrani izgradnje novih podatkovnih centara do 2031. godine.
U međuvremenu su u Delawareu i Pennsylvaniji vlasti, suočene s pritiskom stanovnika, odustale od niza projekata vrijednih milijarde dolara. U gradu New Castleu u Delawareu golemi projekt podatkovne infrastrukture kapaciteta 1200 MW navodno je morao biti obustavljen nakon snažnog protivljenja lokalnog stanovništva. Sličan scenarij odigrao se u mjestu Upper Macungie u Pennsylvaniji, gdje je lokalno vijeće na javnim sjednicama odbilo veliki projekt kompanije EdgeConneX, čime su zaustavljeni planovi investitora za širenje infrastrukture na toj lokaciji.
Od napetih sastanaka s lokalnim stanovništvom do donošenja propisa kojima se ograničava ili zabranjuje izgradnja nove infrastrukture, protivljenje zajednica sve snažnije utječe na razvoj podatkovnih centara. Prema izvješću, takvi otpori mogu odgoditi dovršetak projekata za najmanje šest mjeseci, što se posljedično odražava i na planove tehnoloških divova za komercijalizaciju umjetne inteligencije.

Foto: wallpaperaccess.com
Skupa lekcija za eru infrastrukturnog procvata
Tvrdnja da je gotovo polovica projekata podatkovnih centara propala ili kasni s rokovima predstavlja ozbiljno upozorenje za cijelu tehnološku industriju. Utrka u razvoju umjetne inteligencije ne ovisi samo o brzini nabave čipova, dostupnosti financijskih sredstava i mogućnosti osiguravanja električne energije. Jednako je važna sposobnost tehnoloških kompanija da uspostave dijalog s lokalnim zajednicama i uvaže njihove interese. Bez pravodobnog uključivanja stanovnika u proces planiranja i rješavanja problema povezanih s bukom, potrošnjom energije i vode te utjecajem na okoliš, ambiciozni planovi za širenje infrastrukture umjetne inteligencije mogli bi ostati tek na papiru.
Poruka je jasna: budućnost AI infrastrukture neće određivati samo tehnološki i financijski kapaciteti najvećih kompanija. U sve većoj mjeri ovisit će i o tome koliko su one spremne surađivati s ljudima koji žive u neposrednoj blizini njihovih projekata.
