Predstavljanje novih pametnih telefona iz Android tabora ponovno je otvorilo rasprave o tehnologijama naprednog prepoznavanja lica i 3D modeliranja. Pojedini medijski izvještaji naveli su da je Honor u sklopu modela V10 ponudio vlastito rješenje za prepoznavanje lica temeljeno na strukturiranom svjetlu. Temeljitiji uvid u specifikacije otkriva kako nije riječ o ugrađenom sustavu unutar samog telefona, već o vanjskom dodatku za kameru koji koristi tehnologiju strukturiranog svjetla. Izvor ove tehnologije modul je pod nazivom Jupiter X, koji je razvila poznata optička kompanija Sunny Optical.
Ako se usporede dimenzije i stupanj integracije modula Jupiter X s Appleovim sustavom Face ID, potvrđuju se ranije procjene analitičara prema kojima Android tabor u ovom segmentu zaostaje za Appleom. Unatoč tome, budući da je spomenuti dodatak u trenutku izlaska bio jedan od rijetkih komercijalnih proizvoda za 3D skeniranje lica izvan Appleovog sustava TrueDepth, iznimno je zanimljivo analizirati tehničke razlike i sličnosti između ovih arhitektura.
Princip strukturiranog svjetla: Matrice umjesto jednostavnih točaka
Iako pojam strukturiranog svjetla zvuči iznimno složeno, njegov je temeljni koncept vrlo razumljiv. Sustav funkcionira tako da namjenski projektor emitira svjetlost unaprijed definiranog oblika, poput naizmjeničnih svijetlih i tamnih linija ili točkastih uzoraka. Kada takva svjetlost padne na potpuno ravnu površinu, reflektirani uzorak ostaje nepromijenjen. Međutim, ako svjetlosni snop pogodi trodimenzionalni objekt poput ljudskog lica, uzorak se deformira u skladu s konturama površine. Napredni algoritmi potom na temelju nastalih izobličenja precizno izračunavaju geometrijsku strukturu i dubinu predmeta.
Dodatak koji je predstavio Honor koristi upravo ovu varijantu, koju proizvođač Sunny Optical naziva pjegavim strukturiranim svjetlom. Appleovo rješenje unutar TrueDepth sustava također se oslanja na infracrvenu točkastu matricu. Analiza rasporeda i gustoće projektiranih točaka pokazuje da se radi o vrlo pravilnoj strukturi koja funkcionira na istom principu, gdje ključnu ulogu ne igraju pojedinačne točke, već njihova precizno definirana matrica.
Razlika između tehnologija TOF i strukturiranog svjetla
U modernoj industriji postoje tri primarne metode za 3D modeliranje lica: Time-of-Flight odnosno TOF , binokularno snimanje pomoću dvije klasične kamere te tehnologija strukturiranog svjetla. Uglavnom je napušteno u mobilnoj industriji zbog visoke složenosti algoritama, veće potrošnje resursa i niže preciznosti. S druge strane, često dolazi do zamjene koncepata između TOF-a i strukturiranog svjetla jer obje tehnologije mogu koristiti infracrvene točkaste matrice.
TOF tehnologija temelji se na mjerenju vremenskog odaziva infracrvenih zraka. Telefon emitira svjetlosne signale koji se odbijaju od lica, a sustav mjeri točno vrijeme potrebno da se svaka zraka vrati do senzora. Na temelju brzine svjetlosti i izmjerenog vremena izračunava se udaljenost svake točke, čime se stvara 3D model. Glavno ograničenje TOF tehnologije leži u rezoluciji pri malim dimenzijama senzora. Čak je i znatno veći sustav Kinect 2 koristio TOF s rezolucijom od svega 320 puta 240 točaka. Zanimljivo je napomenuti da je prva generacija Kinecta koristila upravo strukturirano svjetlo tvrtke PrimeSense, koju je Apple kasnije preuzeo kako bi razvio Face ID, prisilivši ostale proizvođače na traženje alternativnih rješenja.
Važno je naglasiti da tehnologija strukturiranog svjetla ne mora nužno koristiti infracrveni spektar, već može funkcionirati i s vidljivim ili obojanim svjetlom. Apple se odlučio za infracrveno svjetlo nakon detaljne analize uvjeta korištenja, energetske učinkovitosti i kompaktnosti cjelokupnog modula.
Infracrveno svjetlo valne duljine 940 nm i tehnologija kvantnog filma
Primjena infracrvenog svjetla na otvorenom prostoru nosi sa sobom rizik od interferencije jer sunčeva svjetlost sadrži jaku infracrvenu komponentu. Kako bi izbjegao smetnje uzrokovane suncem, Apple je za svoj projektor točaka odabrao specifičnu valnu duljinu od 940 nanometara. Infracrveno svjetlo na toj valnoj duljini rezonira s molekulama vode u Zemljinoj atmosferi te se apsorbira u prirodnom okruženju, dok je pri prijenosu na malim udaljenostima, poput razmaka između telefona i lica, gubitak neznatan. To ga čini savršenim za pouzdano prepoznavanje lica bez utjecaja sunčeve svjetlosti.
Međutim, tradicionalne infracrvene kamere vrlo teško detektiraju svjetlost valne duljine od 940 nanometara te se u industriji uglavnom koristi valna duljina od 850 nanometara, koja je pak iznimno podložna vanjskim smetnjama i stvaranju crvenog odsjaja. Da bi omogućio precizno detektiranje valne duljine od 940 nanometara, Apple je integrirao tehnologiju kvantnog filma (QuantumFilm) dobivenu akvizicijom tvrtke InVisage. Riječ je o naprednom materijalu koji višestruko povećava osjetljivost senzora na infracrveni spektar.
Sveobuhvatna analiza sustava TrueDepth pokazuje do koje je mjere Apple usavršio minijaturizaciju senzora, primjenu pjegavog svjetla i integraciju specijaliziranih materijala. Vlastitim istraživanjima i strateškim preuzimanjem ključnih tehnoloških tvrtki postavljen je iznimno visok standard koji konkurenciji predstavlja velik inženjerski izazov.
