Prema istraživanjima provedenim u Finskoj, cjeloživotna prevalencija kronične križobolje je oko 70%. Ako će se nas u toliko velikom postotku susresti s ovim medicinskim stanjem dakako da postavljamo mnoga pitanja…
Križobolja je, uz glavobolju, jedna od najčešćih neuroloških dijagnoza koja može značajno narušiti reproduktivnost i svakodnevno funkcioniranje u općoj populaciji. Prema istraživanjima provedenim u Finskoj, cjeloživotna prevalencija kronične križobolje (križobolja koja je prisutna svaki dan barem tri mjeseca) je oko 70%.
Ako će se 70% nas susresti s ovim medicinskim stanjem dakako da postavljamo mnoga pitanja, a na neka od njih ćemo nastojati odgovoriti u nastavku ovog teksta.
1. Je li kronična križobolja bolest starijih i neaktivnih ljudi?
Iako mnogi od nas nose predrasudu da je tipična osoba s križoboljom djed ili baka sa štapom, danas smo itekako svjesni da je kronična križobolja vrlo česta, pa i češća, u mladih, fizički zdravih ljudi koji imaju vrlo ubrzan ritam života, izloženi su emocionalnom stresu, značajan udio radnog vremena provode u sjedećem položaju i relativno malo vremena provode na danjem svjetlu. Redovita tjelovježba nije zajamčena zaštita od kronične križobolje, no neki oblici vježbanja mogu smanjiti vjerojatnost da se ona razvije. Drugim riječima, kronična križobolja nikako nije bolest starijih ili neaktivnih ljudi, to je itekako i bolest mladih, fizički i profesionalno aktivnih ljudi.

2. Koji su čimbenici rizika za razvoj kronične križobolje i možemo li na njih utjecati?
Kronična križobolja nije samo bolest križa ili kralježnice, to je značajnim dijelom i bolest, odnosno poremećaj, percepcije boli, i time uključuje niz čimbenika koji utječu na percepciju, procesuiranje i sveukupan doživljaj boli u našem tijelu. Slijedom toga, čimbenici rizika za kroničnu križobolju uključuju i: smanjeno izlaganje danjem svjetlu, poremećaj strukture i trajanja sna, emocionalni stres, anksioznost, depresija, kronični osjećaj zabrinutosti, manjak samopouzdanja i sl. Dakako da je u stvarnom životu ponekad nemoguće odijeliti te fenomene, ponekad ne možemo razlučiti što je uzrok, a što posljedica, no ovi se fenomeni pojavljuju istovremeno s kroničnom križoboljom i o njima moramo voditi računa. Primjerice, prema studiji Ferrarija i suradnika kronična križobolja je česta u muškaraca s erektilnom disfunkcijom, čak i onda kada ova dva medicinska stanja ne dijele zajedničke uzročne čiumbenike i kada nisu organski povezana. Primijećeno je i da je kronična križobolja češća u sjevernijim zemljama, odnosno u područjima s manje danjeg svjetla. Također, neki autori predlažu redovito izlaganje jutarnjem danjem svjetlu kao prevenciju kronične križobolje, a navedeno navodno može pomoći i regulaciji ritma sna i budnosti, općenito smanjiti preosjetljivost na bol, pa i rizike za neke druge kronične bolesti.
U šumi dostupnih informacija, od kojih za neke nema uvjerljivih na studijama utemeljenih znanstvenih dokaza, mogli bi zaključiti sljedeće: redovita tjelovježba, održavanje mišićne mase (posebice trupa i zdjelice), redukcija visceralnog masnog tkiva (trbuh) i redovito izlaganje danjem svjetlu mogu smanjiti rizik za razvoj kronične križobolje kao i doprinijeti sveukupnom zdravstvenom potencijalu i kvaliteti života svakog pojedinca.

3. Može li kronična križobolja biti znak ili dio kliničke pojavnosti neke druge bolesti?
Kronična križobolja je značajno češća u osoba koje imaju kronične autoimune bolesti, posebice bolesti koje zahvaćaju mišiće i zglobove. No, nerijetko i lijekove koje dajemo za autoimune bolesti (primjerice, glukokortikoidi) mogu uzrokovati poremećaj sna, poremećaj metabolizma kostiju, promjene u mišićima, ali i djelovati na mozak na način da pogoduju razvoju kroničnih bolnih sindroma, pa i kronične križobolje. Zaključno, križobolja može biti sastavni dio neke druge kronične bolesti, bilo kao posljedica bolesti, bilo kao nuspojava liječenja nekih bolesti.
4. Kada trebate potražiti pomoć neurologa ako vas bole križa?
Kronična križobolja je najčešće benigno stanje, no ako imate neki od sljedećih simptoma, svakako potražite liječničku pomoć: povišena tjelesna temperatura, otežano ili bolno mokrenje, mišićna slabost, otežana kontrola stolice i/ili mokrenja, poremećaj osjeta, poremećaj hoda. Drugim riječima, ako je vaša kronična križobolja drugačija na bilo koji način, bilo jačinom ili distribucijom boli, bilo navedenim pridruženim znakovima – svakako potražite liječničku pomoć.
5. Smije li se s križoboljom baviti sportom i vježbanjem?
U medicini ponekad svjedočimo, kao i u životu, trendovima u razmišljanju. Tako se, primjerice, prije tridesetak godina bolesnicima s križoboljom savjetovalo mirovanje i pošteda od svakog fizičkog napora, no s vremenom smo došli do spoznaja da je dozirana fizička aktivnost, čak i uz bol, dozvoljena i korisna zbog više razloga. Kontinuiranom, doziranom, fizičkom aktivnošću sprječava se atrofija mišića, smanjuje se vjerojatnost razvoja kroničnog bolnog sindroma i u konačnici se dolazi do boljih rezultata u liječenju i bolje kvalitete života. Dakle, u osoba s kroničnom križoboljom vježbanje uz nadzor je dozvoljeno, može biti vrlo korisno, a na duge staze smanjuje vjerojatnost recidiva križobolje.
6. Može li način prehrane utjecati na kroničnu križobolju?
Kao što smo prethodno naveli, kronična križobolja je složen fenomen koji nerijetko nadilazi anatomske odnose i parametre vidljive u nalazima oslikavanja ovog dijela tijela. Pokazalo se da u kroničnim bolnim sindromima, u koje spada i kronična križobolja, ulogu imaju i citokini (molekule koje sudjeluju u upali i imunosti), kronična križobolja može biti i dio autoimunih bolesti, pa ne čudi da dijetetski pristupi koji djeluju na upalu, regulaciju metabolizma, san ili imunost – mogu djelovati i na kroničnu križobolju. Pa tako Caron i suradnici ukazuju da povremeno ustezanje kod uzimanja hrane (engl. intermittent fasting) može pomoći u liječenju spektra kroničnih bolnih sindroma, uključujući i kroničnu križobolju.

Mehanizmi ostvarivanja ovog učinka nisu u cijelosti razjašnjeni, no prema sadašnjim saznanjima važna poluga utjecaja ovog načina prehrane na kroničnu bol je putem redukcije specifičnih citokina (upalnih molekula) koji sudjeluju u nekim upalnim i imunosno posredovanim procesima, ali i kroničnim bolnim sindromima.
Brojna klinička zapažanja upućuju i na povoljan učinak dijete sa smanjenim unosom ugljikohidrata pri čemu navedena dijeta doprinosi smanjenju boli, ali i sveukupnoj kvaliteti života osoba s kroničnom križoboljom. Zaključno, kao odgovor na ovo pitanje možemo reći da ima naznaka da intermittent fasting i dijeta siromašna ugljikohidratima mogu doprinijeti pozitivnim učincima u liječenju kronične križobolje, no do kraja ne razumijemo sve poluge kojima se navedeno ostvaruje. Također, važno je naglasiti da na duže vrijeme ne bi trebali primjenjivati ove dijetetske pristupe bez liječničkog savjetovanja i praćenja.

7. Jesu li povezani emocionalni stres i kronična križobolja?
Do sada smo u više navrata dotaknuli važnost stila života, a koji neizostavno uključuje i različite oblike stresa, i kroničnih bolnih sindroma. Kronični stres, anksioznost, depresija, poremećaji sna i kronični bolni sindromi su u današnjih ljudi neodvojivi i svi im podliježemo ponekad svjesni, a nerijetko i nesvjesni mogućih uzroka ili razloga. Nisu nam poznati svi patofiziološki mehanizmi kojima su ovi klinički i iskustveni fenomeni povezani, no sa sigurnošću znamo da oni koincidiraju pri čemu je uzročno-posljedična povezanost vjerojatno dvosmjerna. S jedne strane kronična bol po sebi remeti san i uzrokuje dodatnu anksioznost i depresiju, a s druge strane anksioznost i depresija stvaraju pogodno tlo za razvoj kronične križobolje. Na nama je da u svakodnevnim aktivnostima, planiranju vremena za odmor, fizičkog i emocionalnog opuštanja, odvajanja dovoljno vremena za kvalitetan san i drugima aktivnostima nastojimo utjecati na navedene rizike.
Zaključno, stres može pogodovati razvoju kronične križobolje, pogoršati postojeću križobolju i sastavni je dio pojavnosti niza kroničnih bolnih sindroma.
8. Utječe li sreća (ili nesreća) u ljubavi na kroničnu križobolju?
Odgovor na ovo pitanje nema medicinski značaj na način da na njega možemo utjecati, jer još uvijek nemamo tablete za sreću u ljubavi, da se malo našalimo. No upravo se u studijama proučavanja rizika za kroničnu križobolju u mladih ljudi spoznalo koliko je zadovoljstvo sobom, svojim izborima i postignućima, osobnim i profesionalnim, važno kao rizik za kroničnu bol, pa i kroničnu križobolju. Na ovo pitanje odgovaramo sa željom da dodatno ukažemo u kojoj mjeri je emocionalno stanje, pa i specifični osjećaji sreće, važno za našu otpornost na kroničnu bol i kronične bolne sindrome.
Otvorenost osjećaju ljubavi i dojam ljubavne sreće i ispunjenosti ima brojne pozitivne učinke i na ljudsko tijelo u cijelosti, bez obzira na životnu dob i načine te mogućnosti življenja različitih dimenzija partnerske ljubavi. Pa tako znamo da sretni partnerski odnosi doprinose zdravlju kardiovaskularnog sustava, povećavaju očekivano trajanje života, snizuju krvni tlak, smanjuju depresiju, anksioznost i stres, poboljšavaju funkcioniranje imunološkog sustava, poboljšavaju san i smanjuju bol.

9. Jesu li povezani vrsta obuće koju nosimo i kronična križobolja?
Način hoda i vrsta obuće imaju značajnu ulogu u zdravlju cijelog lokomotornog sustava, pa i kralježnice. Prilikom odabira obuće važno ja paziti da potplati budu elastični i da značajnim dijelom amortiziraju udarce koji se pri hodu događaju. Također, prilikom hoda je važno osvijestiti i savijanje koljena i elastičnošću hoda, oslobađanjem ruku za sinkinetske kretnje, osigurati optimalne obrasce hodanja i na taj način doprinijeti očuvanju zdravlja kralježnice, ali i cijelog lokomotornog sustava. Možemo reći da je elastičnost potplata i hoda od značaja za dugotrajno zdravlje kralježnice.
10. Pomaže li vrući crijep pri akutnoj križobolji?
Ovo je pitanje koje povremeno čujemo u ordinaciji i svakako zaslužuje odgovor. Iskustveno se prenosi, pa i transgeneracijski, preporuka stavljanja toplih obloga, termofora, ali i drugih toplih predmeta, na bolna leđa. Moguće je da u bolesnika s akutnom križoboljom mišićnog porijekla, ako bolesnik ima spazam, grč mišića, toplina potpomogne opuštanje mišića. Također, temperaturni podražaj može u akutnoj križobolji kratkotrajno „zaposliti“ živčani sustav prijenosom informacija o temperaturi, pa se informacije o boli prenose manje. No u kroničnoj križobolji lokalni temperaturni podražaji značajnije ne pomažu u redukciji boli niti drugih pridruženih simptoma.
Autorica: Prof. dr. sc. Ervina Bilić, prim. dr. med., specijalist neurolog, uži specijalist za područje neuromuskularnih bolesti
Predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju,
Predsjednica Hrvatskog društva za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju Hrvatskog liječničkog zbora
