Usred sve gušćih pritisaka života i rada u velikim metropolama, dio generacije Z odlučio je podići popularni “ležeći” način života na potpuno novu razinu. Ovaj društveni fenomen odnosi se na filozofiju svjesnog ulaganja minimalnog napora potrebnog isključivo za održavanje osnovnih životnih funkcija i pružanje otpora modernom korporativnom izgaranju. Ovoga puta, radikalni minimalizam i optimizacija resursa temeljito se primjenjuju na svakodnevne obroke kroz jedinstveni trend koji su mladi programeri, inženjeri i drugi stručnjaci nazvali pripremom “ljudske hrane”.

Naizgled bizaran izraz “hrana za ljude” zapravo je skovan kako bi se povukla satirična paralela s dehidriranom ili unaprijed pripremljenom hranom namijenjenom kućnim ljubimcima. Na platformama društvenih medija, ovaj trend dobiva ogroman zamah, a pripadajući hashtagovi i tematske oznake već premašuju brojku od milijuna pregleda.

Algoritam pripreme: Jednostavnost iznad svega

Sustav pripreme ovih minimalističkih obroka iznimno je bazičan i lišen bilo kakvih kulinarskih komplikacija. Korisnici kupuju standardno povrće i izvore proteina koji se obično nalaze u salatama, poput zelenih paprika, brokule, gljiva, kukuruza, govedine i škampa. Svi se sastojci zatim nasjeckaju, skuhaju u vodi te potom pojedinačno zamrznu u odvojenim posudama.

Kada nastupi vrijeme za obrok, proces je potpuno automatiziran: dovoljno je zagrabiti željenu količinu iz svake posude, pomiješati sastojke i zagrijati ih u mikrovalnoj pećnici. Za one koji žele dodati barem minimalnu razinu okusa, dopušteno je tek malo soli ili nekoliko najosnovnijih začina.

Foto: wallpapercave.com

Zašto je “ležeći” način života postao imperativ?

On opisuje specifičnu filozofiju u kojoj pojedinci odbacuju tradicionalne društvene imperative, poput cjeloživotnog iscrpljujućeg rada radi kupnje nekretnine. Umjesto toga, biraju živjeti skromno, mirno i bez nepotrebnog stresa. Slikovito rečeno, cilj je prepustiti se struji i ne sudjelovati u bespoštednoj utrci za uspjehom.

Za zaposlenike u tehnološkom sektoru i drugim zahtjevnim industrijama u velikim gradovima, ovaj se pristup pokazao kao optimalno rješenje za eliminaciju svakodnevnog kulinarskog napora. U tim je urbanim središtima radni dan kraći od osam sati odavno postao nedostižan luksuz. Mnogi su stručnjaci prisiljeni živjeti u predgrađima kako bi smanjili troškove stanovanja, što rezultira time da previše vremena gube na putovanje na posao, ostajući bez ikakve energije za kuhanje nakon povratka kući.

Usvajanje ove metode pripreme obroka pomaže im da izbjegnu neproduktivne scenarije u kojima moraju kuhati sat vremena kako bi na brzinu večerali u samo pet minuta. Umjesto toga, cijeli proces pripreme sastojaka obavljaju jednom tijekom vikenda, čime osiguravaju gotove i lako dostupne obroke za cijeli radni tjedan koji slijedi.

Najizazovniji inženjerski dio ovog procesa jest zamrzavanje sastojaka bez da se oni pretvore u jedinstvenu, zgrudanu masu. Mnogi praktičari ovog trenda dijele svoja iskustva na forumima, ističući kako je tijekom procesa zamrzavanja potrebno nekoliko puta otvoriti posude i dobro promiješati sastojke kako bi ostali rastresiti.

Foto: Markus Winkler – Pexels

Jedan od vjernih zagovornika ovog minimalističkog pristupa izjavio je kako ga ova metoda održava sitim, osigurava mu bazične nutritivne potrebe i u potpunosti eliminira stres oko kuhanja. To mu omogućuje maksimalnu uštedu vremena i preusmjeravanje mentalne energije na znatno zahtjevnije i važnije kognitivne zadatke.

Između optimizacije vremena i gubitka kvalitete života


Prije nego što je ovaj trend u potpunosti eksplodirao, stanovnici tehnoloških i poslovnih središta uglavnom su se oslanjali na dostavu gotove hrane ili kupnju unaprijed narezane hrane putem specijaliziranih mobilnih aplikacija.

Danas koncept “ljudske hrane” dobiva veliku podršku i od strane fitness entuzijasta zbog svoje jednostavnosti, izostanka kompliciranih umaka i minimalnog unosa suvišnih začina. Mnogi je u zajednici smatraju zdravom i čistom verzijom brze hrane, a neki korisnici navode kako su, zahvaljujući preciznoj kontroli porcija, izgubili dva kilograma u samo osam dana.

Ipak, ovaj radikalni prehrambeni trend, koji neodoljivo podsjeća na prehranu kućnih ljubimaca, izazvao je i val skepticizma te oštre kritike u javnosti. Mnogi se s pravom pitaju koja je svrha napornog rada ako se čovjek mora hraniti na tako lišen i monoton način, te gdje nestaje elementarna životna radost ako se ljudski obroci više ne razlikuju od industrijski procesirane hrane za životinje.

Jedan je korisnik na društvenim mrežama podijelio svoje razočaranje nakon što je testirao ovu metodu, istaknuvši kako je odmrznuta piletina imala izuzetno lošu teksturu i okus, zbog čega je njegova pažljivo pripremljena kutija hrane” na kraju doista završila kao hrana za kućne ljubimce jer je bila potpuno nejestiva.

Foto: Sam Lion – Pexels

Osim rasprava o samom okusu i teksturi, u fokus su došla i pitanja o stvarnoj nutritivnoj vrijednosti ovakve prehrane. Analizirajući ovaj trend, stručnjakinja iz prehrambene industrije koja na društvenim mrežama djeluje pod profilom @fulanlandawang ponudila je svoju profesionalnu ekspertizu.

Iako je potvrdila da ova metoda koristi širok spektar namirnica i primjenjuje vrlo nježne tehnike kuhanja na pari ili u vodi, uputila je i važno upozorenje. Naime, određeni ključni mikronutrijenti i vitamini topivi u mastima zahtijevaju prisutnost ulja ili zdravih masnoća kako bi ih ljudski organizam uopće mogao apsorbirati. Zbog toga puko kuhanje u vodi i naknadno podgrijavanje dehidriranih smjesa u mikrovalnoj pećnici dugoročno ne predstavlja optimalan nutritivni model za održavanje ljudskog zdravlja na visokoj razini.