Veliki požari koji su u rujnu 2024. zahvatili Portugal u samo nekoliko dana oslobodili su procijenjenih 1,9 milijuna tona ugljika. Preračunato prema masenom odnosu ugljika i ugljikova dioksida, riječ je o količini koja odgovara približno 6,97 milijuna tona CO₂. Za usporedbu, hrvatski osobni automobili izgaranjem fosilnih goriva tijekom cijele 2024. proizveli su oko 5,42 milijuna tona CO₂.
Automobili su posljednjih godina postali jedan od najvidljivijih simbola rasprave o emisijama ugljikova dioksida. Proizvođači ulažu milijarde eura u elektrifikaciju, učinkovitije motore i smanjenje potrošnje goriva, dok se na razini Europske unije postupno smanjuju ciljne prosječne emisije novih vozila.
Grami CO₂ po kilometru postali su uobičajen podatak u tehničkim specifikacijama automobila.
No koliko zapravo predstavlja 120, 150 ili 200 grama CO₂ po kilometru kada se usporedi s količinom ugljika koju u vrlo kratkom razdoblju mogu osloboditi veliki šumski požari?
Portugal u rujnu 2024. pruža dobar primjer.
Rekordne emisije portugalskih požara
Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS) objavio je da su brojni požari koji su od 14. rujna 2024. zahvatili sjever Portugala do 18. rujna proizveli procijenjenih 1,9 megatona emisija ugljika.
Bio je to najveći rujanski rezultat za Portugal u 22 godine podataka sustava Global Fire Assimilation System (GFAS). Prethodni rujanski maksimum iz 2003. iznosio je približno jedan megaton ugljika.
Ovdje je bitno razlikovati ugljik od ugljikova dioksida.
CAMS navodi 1,9 milijuna tona ugljika – C, a ne 1,9 milijuna tona CO₂.
Atomska masa ugljika iznosi 12, dok molekularna masa CO₂ iznosi 44. Kada masu ugljika izrazimo kao odgovarajuću masu ugljikova dioksida, koristi se omjer 44/12:
1,9 Mt C × 44/12 = 6,97 Mt CO₂
Dobivamo približno 6,97 milijuna tona CO₂.
To nije broj koji je CAMS izravno objavio kao izmjerenu emisiju CO₂, nego preračun mase emitiranog ugljika prema masenom odnosu C i CO₂. CAMS procjenu ugljika koristi kao jedan od pokazatelja intenziteta požara.
Koliko je gotovo sedam milijuna tona?
U Hrvatskoj je 2024. bilo gotovo dva milijuna osobnih automobila
Državni zavod za statistiku za 2024. navodi 1.987.156 registriranih osobnih automobila.
Pritom hrvatski vozni park nije reprezentativno opisivati emisijama novog automobila iz aktualnog prodajnog kataloga.
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, prosječna starost osobnih automobila kategorije M1 u 2024. bila je oko 13,4 godine, a približno dvije trećine osobnih automobila bilo je starije od deset godina.
Velik dio hrvatskog voznog parka čine automobili generacija Euro 4 i Euro 5, uz rastući udio vozila norme Euro 6.
No Euro norma sama po sebi ne govori koliko automobil emitira CO₂.
Euro 6 ne znači automatski manje CO₂ od Euro 5
Euro norme prvenstveno propisuju dopuštene emisije onečišćujućih tvari poput dušikovih oksida, ugljikova monoksida, ugljikovodika i čestica.
CO₂ je druga priča.
Veliki benzinski SUV norme Euro 6 može po kilometru emitirati više CO₂ od malog dizelskog automobila norme Euro 5. Količina CO₂ vrlo je usko povezana s količinom izgorjelog goriva.
Starost hrvatskog voznog parka ipak nam pokazuje zašto nije dobro uzeti WLTP emisiju današnjeg novog automobila i proglasiti je prosjekom Hrvatske.
Za precizniju računicu imamo znatno bolje podatke.
Hrvatski automobili godišnje naprave 25,6 milijardi kilometara
Državni zavod za statistiku u ožujku 2026. objavio je detaljne podatke o vozilo-kilometrima hrvatskih vozila tijekom 2024.
Osobni automobili napravili su ukupno:
25,617 milijardi kilometara.
Benzinski automobili napravili su 7,057 milijardi kilometara, benzinski hibridi 1,273 milijarde, dizelski hibridi 454 milijuna, potpuno električni automobili 174 milijuna, dok je 675 milijuna kilometara pripalo automobilima na ostala goriva.
Zanimljiva je i dobna struktura.
Automobili stari od 10 do 19 godina napravili su 9,972 milijarde kilometara, a automobili stari najmanje 20 godina još 3,039 milijardi kilometara.
Zajedno je riječ o nešto više od 13 milijardi kilometara, odnosno oko 51 posto ukupne kilometraže.
Stariji hrvatski automobili, dakle, nisu samo vozila koja postoje u registru. Oni čine približno polovicu stvarnog automobilskog prometa.
Koliko CO₂ hrvatski automobili stvarno proizvode?
Ovdje više ne moramo pretpostavljati prosječnu emisiju od 150, 170 ili 200 grama po kilometru.
Hrvatski National Inventory Document 2026, odnosno službeni nacionalni inventar emisija stakleničkih plinova dostavljen UNFCCC-u, u prilozima donosi podatke o potrošnji goriva upravo za kategoriju:
1.A.3.b.i – Road Transport: Passenger Cars.
Za 2024. inventar navodi približno:
- benzin: 23.428 TJ
- dizelsko gorivo: 49.615 TJ
- LPG: 1.913 TJ
- CNG: 9 TJ
Za ta goriva koriste se odgovarajući faktori emisije CO₂:
- benzin: 69,3 t CO₂/TJ
- dizel: 74,1 t CO₂/TJ
- LPG: 63,1 t CO₂/TJ
- CNG: 56,1 t CO₂/TJ
Kada se potrošnja goriva pomnoži s pripadajućim faktorima emisije, dobiva se približno:
benzin: 1,624 milijuna tona CO₂
dizel: 3,676 milijuna tona CO₂
LPG: 0,121 milijun tona CO₂
CNG: oko 500 tona CO₂
Ukupno:
oko 5,42 milijuna tona CO₂ godišnje
To je mnogo čvršća osnova za usporedbu od bilo kakve pretpostavljene vrijednosti CO₂ po kilometru.
Biodizel se pritom u inventarnom računovodstvu biogenog CO₂ tretira odvojeno od fosilnog CO₂.
Prosjek hrvatskog voznog parka ispada viši od 200 g CO₂/km
Kada 5,42 milijuna tona fosilnog CO₂ usporedimo sa stvarnom kilometražom, dobivamo još jedan zanimljiv rezultat.
DZS navodi 25,617 milijardi kilometara osobnih automobila, od čega su potpuno električni automobili napravili 174 milijuna kilometara.
To znači da su automobili koji koriste goriva napravili približno:
25,443 milijarde kilometara.
Ako 5,421 milijun tona CO₂ podijelimo s tom kilometražom, dobivamo efektivni prosjek od približno:
213 g CO₂/km
To nije homologacijska vrijednost usporediva s WLTP podatkom nekog pojedinačnog automobila. To je izvedeni prosjek temeljen na nacionalnoj potrošnji fosilnih goriva i ukupnoj kilometraži hrvatskog voznog parka.
Razlika je važna.
Deklariranih 120 ili 130 g/km koje danas često vidimo kod novih automobila ne opisuje vozni park u kojem je velik broj vozila stariji od deset godina i u kojem dizelaši naprave gotovo dvije trećine ukupne kilometraže.
Portugalski požari odgovaraju više od 15 mjeseci vožnje svih hrvatskih automobila
Sada možemo napraviti usporedbu bez pretpostavljene prosječne emisije.
Portugalski požari:
1,9 Mt ugljika = približno 6,97 Mt CO₂ prema masenom odnosu C/CO₂
Hrvatski osobni automobili:
približno 5,42 Mt fosilnog CO₂ tijekom 2024.
Omjer je:
6,97 / 5,42 = 1,29
To znači da količina ugljika oslobođena tijekom nekoliko dana portugalskih požara, izražena kao odgovarajuća masa CO₂, odgovara približno:
15,4 mjeseca emisija svih hrvatskih osobnih automobila.
Možemo to prikazati i kroz broj vozila.
Ako gotovo 1,99 milijuna hrvatskih osobnih automobila zajedno godišnje proizvede približno 5,42 milijuna tona CO₂ iz fosilnih goriva, prosječno je riječ o oko:
2,73 tone CO₂ godišnje po registriranom automobilu.
Za količinu od 6,97 milijuna tona trebalo bi približno:
2,55 milijuna prosječnih hrvatskih automobila koji voze cijelu godinu.
Hrvatska ih je 2024. imala nešto manje od dva milijuna.
Znači li to da su požari „gori“ od automobila?
Ne.
Iz ove usporedbe takav se zaključak ne može izvesti jer govorimo o različitim izvorima ugljika.
Benzin, dizelsko gorivo i LPG sadrže fosilni ugljik. Taj je ugljik geološkim procesima milijunima godina bio pohranjen izvan suvremenog atmosferskog ciklusa. Izgaranjem fosilnih goriva prenosi se u atmosferu.
Kod šumskog požara najvećim dijelom govorimo o biogenom ugljiku.
Drveće je tijekom rasta fotosintezom prethodno uklonilo CO₂ iz atmosfere i pohranilo ugljik u svojoj biomasi. Ako se šumski ekosustav nakon požara obnovi, dio emitiranog ugljika tijekom vremena ponovno će biti vezan u vegetaciji.
To ipak ne čini velike požare klimatski neutralnima.
Za obnovu šume mogu biti potrebna desetljeća. Ponavljanje požara, promjene vegetacije, degradacija tla ili prenamjena zemljišta mogu smanjiti količinu ugljika koja će se ponovno pohraniti.
Požari uz CO₂ proizvode i ugljikov monoksid, dušikove spojeve, hlapive organske spojeve, PM10, PM2.5 i druge tvari koje utječu na kvalitetu zraka.
CAMS je tijekom portugalskih požara zabilježio širenje dima prema Španjolskoj, Biskajskom zaljevu i jugozapadnoj Francuskoj.
A sada zamislimo Hrvatsku u kojoj je polovica vožnje električna
Usporedbu možemo odvesti korak dalje.
Pretpostavimo da ukupna godišnja kilometraža hrvatskih osobnih automobila ostane približno jednaka – 25,6 milijardi kilometara – ali da električni automobili naprave polovicu svih kilometara.
To je bolja pretpostavka od jednostavne tvrdnje da je polovica registriranih automobila električna. Nisu svi automobili jednako intenzivno korišteni.
U našem scenariju dobili bismo približno:
12,81 milijardi kilometara električnim automobilima
i
12,81 milijardi kilometara automobilima s motorima s unutarnjim izgaranjem.
Za preostale automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem možemo koristiti efektivnu vrijednost sadašnjeg hrvatskog neelektričnog voznog parka od približno 213 g CO₂/km.
Njihovih 12,81 milijardi kilometara proizvelo bi oko:
2,73 milijuna tona CO₂ godišnje.
Ali ni električni automobili nisu bez emisija ako promatramo energiju kojom ih punimo.
Hrvatska električna energija ima relativno nizak ugljični intenzitet
Prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2024., specifični faktor emisije CO₂ po ukupno potrošenoj električnoj energiji u Hrvatskoj 2024. iznosio je:
0,085 kg CO₂/kWh
odnosno:
85 g CO₂/kWh.
Pretpostavimo električni automobil koji iz mreže troši prosječno 18 kWh/100 km.
Emisija povezana s proizvodnjom njegove električne energije iznosila bi:
18 kWh/100 km × 85 g CO₂/kWh = 15,3 g CO₂/km.
Za 12,81 milijardi električnih kilometara to je približno:
196.000 tona CO₂ godišnje.
Ukupni rezultat hipotetskog voznog parka bio bi:
2,73 Mt CO₂ – automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem
plus
0,20 Mt CO₂ – proizvodnja električne energije za EV
odnosno:
oko 2,93 milijuna tona CO₂ godišnje.
U usporedbi s današnjih približno 5,42 milijuna tona iz fosilnih goriva, uz vrlo malu dodatnu emisiju današnjih električnih automobila, riječ je o smanjenju od približno:
46 posto.
Drugim riječima, elektrifikacija polovice ukupne automobilske kilometraže gotovo bi prepolovila emisije povezane s energijom potrebnom za vožnju, pod pretpostavkom današnjeg hrvatskog elektroenergetskog miksa.
Portugal bi tada odgovarao više od dvije godine hrvatske vožnje
I ponovno dolazimo do portugalskih požara.
Današnji hrvatski osobni automobili:
oko 5,42 Mt CO₂ godišnje
Hipotetski hrvatski vozni park s 50 posto električne kilometraže:
oko 2,93 Mt CO₂ godišnje
Portugalski požari, izraženi prema odgovarajućoj masi CO₂:
oko 6,97 Mt
U današnjem hrvatskom voznom parku to odgovara emisijama približno 1,29 godina, odnosno nešto više od 15 mjeseci.
U scenariju u kojem električni automobili naprave polovicu ukupne kilometraže:
6,97 / 2,93 = 2,38
Ista količina odgovarala bi emisijama približno:
2 godine i 5 mjeseci vožnje cijelog hrvatskog voznog parka.
A što je s baterijama?
Prethodna usporedba odnosi se na energiju potrebnu za korištenje vozila. Ne obuhvaća proizvodnju automobila, baterija, infrastrukture niti cjelokupni životni ciklus goriva i električne energije.
Električni automobil u proizvodnji u pravilu počinje s većim ugljičnim otiskom od usporedivog automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem, ponajprije zbog proizvodnje baterije.
No ni emisije benzinskog ili dizelskog automobila nisu ograničene na ono što izlazi iz ispušne cijevi. Naftu treba eksploatirati, transportirati i preraditi, a gorivo potom distribuirati.
Za odgovor na pitanje koji pogon tijekom čitavog životnog vijeka ima manji klimatski utjecaj potreban je LCA, odnosno analiza životnog ciklusa.
International Council on Clean Transportation u analizi objavljenoj 2025. procjenjuje da električni automobil koji se koristi u Europskoj uniji uz očekivani prosječni elektroenergetski miks za razdoblje 2025.–2044. tijekom cijelog životnog ciklusa proizvodi oko:
63 g CO₂e/km.
Usporedivi benzinski automobil procijenjen je na:
235 g CO₂e/km.
Prema toj metodologiji, životne emisije električnog automobila manje su približno 73 posto.
ICCT procjenjuje da su emisije same proizvodnje električnog automobila približno 40 posto veće zbog baterije, ali se taj početni emisijski višak kompenzira nakon otprilike 17.000 kilometara vožnje uz promatrani europski elektroenergetski miks.
Nekoliko dana požara i više od godine automobilskog prometa
Usporedba portugalskih požara i hrvatskih automobila ne pokazuje da nema smisla smanjivati emisije prometa. Niti pokazuje da su automobili ili požari međusobno zamjenjivi izvori emisija.
Pokazuje razmjere.
Hrvatskih gotovo dva milijuna osobnih automobila u jednoj godini prijeđe više od 25,6 milijardi kilometara. Službeni podaci o potrošnji goriva pokazuju da pritom iz fosilnih goriva proizvedu oko 5,42 milijuna tona CO₂.
Tijekom nekoliko dana ekstremnih požara u Portugalu CAMS je procijenio emisiju od 1,9 milijuna tona ugljika, što prema masenom odnosu ugljika i CO₂ odgovara približno 6,97 milijuna tona ugljikova dioksida.
To je količina usporediva s više od 15 mjeseci današnje vožnje svih hrvatskih osobnih automobila.
Ako bi jednog dana električni automobili preuzeli polovicu svih kilometara, a ugljični intenzitet hrvatske električne energije ostao na razini iz 2024., istoj količini odgovaralo bi približno dvije godine i pet mjeseci vožnje cijelog hrvatskog voznog parka.
Upravo ta usporedba istodobno pokazuje koliko elektrifikacija može smanjiti emisije cestovnog prometa i koliko velik klimatski događaj može biti nekoliko dana ekstremnih šumskih požara.
Reference
- Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS). Copernicus: Record wildfires emissions in Portugal. 19. rujna 2024. CAMS navodi 1,9 Mt ugljika do 18. rujna 2024. za požare koji su od 14. rujna zahvatili sjever Portugala.
- Republic of Croatia. Croatia – National Inventory Document 2026, Annexes. United Nations Framework Convention on Climate Change, 2026. Prilozi nacionalnog inventara sadrže podatke o potrošnji goriva i faktorima emisije za kategoriju 1.A.3.b.i – Passenger Cars.
- Državni zavod za statistiku. Obujam cestovnog prometa domaćih vozila u 2024. Zagreb, 26. ožujka 2026. Osobni automobili ostvarili su 25.617 milijuna vozilo-kilometara; dizelski automobili 15.985 milijuna, benzinski 7.057 milijuna, električni 174 milijuna.
- Državni zavod za statistiku. Registrirana cestovna vozila i cestovne prometne nesreće u 2024. Zagreb, 15. travnja 2025. U Hrvatskoj je 2024. bilo registrirano 1.987.156 osobnih automobila.
- Centar za vozila Hrvatske. Statistika vozila – prosječna starost vozila i struktura voznog parka. CVH.
- Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske / Energetski institut Hrvoje Požar. Energija u Hrvatskoj 2024. Specifični faktor emisije CO₂ po ukupno potrošenoj električnoj energiji u Hrvatskoj za 2024. iznosi 0,085 kg CO₂/kWh.
- International Council on Clean Transportation. Life-cycle greenhouse gas emissions from passenger cars in the European Union: A 2025 update. 2025. Procijenjene životne emisije: 63 g CO₂e/km za BEV i 235 g CO₂e/km za benzinski ICEV; procijenjeno smanjenje od 73 posto.
- European Commission. Commission Implementing Regulation (EU) 2020/1208, metodologija pokazatelja specifičnih emisija CO₂ osobnih automobila prema kategoriji 1.A.3.b.i.
