Muški sat odavno više nije samo modni dodatak. Nosivi uređaji postaju svojevrsna zdravstvena iskaznica za milijune korisnika, osobito muškarce, a najveća bitka među proizvođačima više se ne vodi oko kvalitete zaslona ili preciznosti GPS-a, već oko toga tko će korisniku pružiti najkorisnije uvide u njegovo zdravlje.

Muškarci su oduvijek imali posebnu sklonost satovima. Nekada je sat bio simbol estetskog ukusa, društvenog statusa ili kolekcionarske strasti. Posljednjih godina taj se koncept značajno promijenio.

Satovi o kojima se danas najviše govori više nisu mehanički ili modni modeli

U središtu pozornosti nalaze se uređaji koji prate kvalitetu sna, mjere otkucaje srca, procjenjuju razinu oporavka organizma, bilježe intenzitet tjelesne aktivnosti i pružaju detaljan uvid u dugoročno zdravstveno stanje korisnika. U premium segmentu tržišta konkurencija se danas uglavnom svodi na tri uređaja: WHOOP 5.0, Garmin Fenix 8 i Apple Watch Series 10.

Na prvi pogled sva tri uređaja pripadaju istoj kategoriji nosivih zdravstvenih tehnologija. Međutim, što ih korisnici dulje koriste, to postaje jasnije da su razvijeni prema trima potpuno različitim filozofijama.

WHOOP je gotovo potpuno odbacio sve što se nekada smatralo osnovnim obilježjem sata. Nema zaslon, nema obavijesti ni ugrađeni GPS, već se u potpunosti fokusira na prikupljanje biometrijskih podataka i analizu fiziološkog stanja organizma.

Foto: WHOOP

Garmin ostaje vjeran svojem sportskom DNK-u. Ugrađeni GPS, detaljne karte, iznimno dugo trajanje baterije i bogat skup sportskih metrika čine ga prirodnim izborom za korisnike koji redovito trče, voze bicikl, planinare ili se bave drugim aktivnostima na otvorenom.

Foto: Garmin

Apple Watch, s druge strane, ostaje prije svega pametni sat. Uz praćenje zdravlja omogućuje primanje poziva, odgovaranje na poruke, beskontaktno plaćanje i duboku integraciju s Appleovim ekosustavom.

Foto: Apple

Budući da svaki od ova tri uređaja slijedi različitu filozofiju razvoja, pitanje koji je najbolji zapravo nema jednoznačan odgovor. Mnogo je važnije pitanje što korisnik očekuje od uređaja koji nosi na zapešću.

Koji uređaj najbolje razumije ljudsko tijelo?

Promatraju li se isključivo tehničke specifikacije, Garmin ima jasnu prednost zahvaljujući autonomiji baterije koja može dosegnuti i do 29 dana. WHOOP u prosjeku radi između četiri i pet dana, dok Apple Watch zahtijeva punjenje nakon približno 18 sati korištenja. Ipak, trajanje baterije više nije jedini kriterij pri odabiru.

WHOOP se izdvaja načinom na koji prati proces oporavka organizma. Uređaj automatski prepoznaje kada korisnik zaspi te bez ikakve ručne intervencije prati cijeli ciklus spavanja. Svako jutro analizira trajanje laganog sna, dubokog sna, REM faze i brojne druge biološke pokazatelje kako bi izračunao Recovery Score, odnosno rezultat oporavka na ljestvici od 0 do 100. Taj rezultat nije samo još jedna statistika. Jedna neprospavana noć, kasni odlazak na spavanje, konzumacija alkohola ili nedovoljan oporavak nakon treninga mogu se već sljedećeg jutra odraziti na niži rezultat oporavka.

Umjesto da samo prikazuje podatke, WHOOP pokušava odgovoriti na mnogo važnije pitanje: za koliki je fizički napor organizam spreman upravo danas?

Praćenje sna jedna je od najvećih prednosti ovog uređaja. Prema dostupnim neovisnim testovima, WHOOP postiže približno 60 posto točnosti u prepoznavanju pojedinih faza spavanja, što ga svrstava među najpreciznije uređaje koji se nose na zapešću.

Garmin također vrlo kvalitetno prati san, ali njegov je pristup usmjeren prvenstveno prema sportskim performansama. Sustav koristi metriku Body Battery koja simulira razinu energije organizma. Za razliku od Recovery Scorea, koji se izračunava jednom dnevno, Body Battery kontinuirano se mijenja tijekom dana. Razina energije raste tijekom odmora, a smanjuje se tijekom rada, stresa ili fizičke aktivnosti. Takav pristup korisnicima omogućuje gotovo kontinuirani uvid u stanje organizma.

Apple Watch koristi jednostavniji pristup. Iako bilježi otkucaje srca, varijabilnost srčanog ritma (HRV) i druge zdravstvene pokazatelje, ne nudi jedinstvenu sveobuhvatnu metriku poput Recovery Scorea ili Body Batteryja. Korisnici stoga sami moraju povezivati prikupljene podatke kako bi procijenili svoje fizičko stanje. Dodatno ograničenje predstavlja trajanje baterije. Budući da uređaj radi približno 18 sati, mnogi ga korisnici pune tijekom noći. To znači da Apple Watch često nije na zapešću upravo u razdoblju kada bi trebao pratiti cijeli ciklus spavanja.

Foto: AI

Kada je pametni sat samo jedna karika u zdravstvenom ekosustavu

Najveće razlike između ova tri uređaja ne nalaze se samo u hardveru nego i u njihovoj razvojnoj filozofiji.

WHOOP odlazi korak dalje kroz platformu WHOOP Life, koja uključuje značajku WHOOP Age za procjenu utjecaja svakodnevnih životnih navika na biološko starenje organizma. Uređaj također podržava elektrokardiogram (EKG) i mjerenje krvnog tlaka, pri čemu je naglasak stavljen na dugoročno praćenje zdravstvenog stanja, a ne isključivo na analizu treninga.

Garmin ostaje usmjeren prema sportskim performansama te korisnicima nudi VO₂ Max, naprednu analizu treninga i velik broj specijaliziranih sportskih metrika.

Apple Watch i dalje koristi svoje najveće prednosti kao svestrani pametni sat koji uspješno kombinira zdravstvene funkcije s komunikacijom, produktivnošću i svakodnevnim digitalnim uslugama.

Foto: AI

Zanimljivo je da mnogi profesionalni sportaši ne koriste jedan, nego dva uređaja istodobno

Garmin služi za praćenje treninga, GPS navigaciju i analizu sportskih performansi, dok WHOOP preuzima praćenje sna i svakodnevnog oporavka organizma.Takva kombinacija jasno pokazuje da svaki uređaj ima vlastite prednosti te da nijedan od njih ne može u potpunosti zamijeniti ostale. Unatoč tome, čak i najnapredniji uređaji na tržištu i dalje dijele jedan zajednički nedostatak.

WHOOP može upozoriti na pad varijabilnosti srčanog ritma (HRV). Garmin prikazuje opterećenje treninga. Apple Watch bilježi broj koraka i otkucaje srca. Međutim, svaki od tih podataka i dalje predstavlja samo jedan dio mnogo složenije zdravstvene slike.

Smanjena vrijednost HRV-a može biti posljedica pretreniranosti, ali jednako tako može biti povezana s rezultatima laboratorijskih pretraga. Lošija kvaliteta sna može biti posljedica stresa, ali i nutritivnih nedostataka ili brojnih drugih čimbenika. Upravo to odražava novi smjer razvoja tržišta nosivih tehnologija.

Natjecanje se više ne vodi oko toga tko ima bolji zaslon, precizniji GPS ili bateriju koja traje dulje. Prava vrijednost sve se više premješta na sposobnost pretvaranja milijuna prikupljenih podataka u konkretne preporuke koje korisnicima pomažu da bolje razumiju vlastito zdravlje.

Možda u budućnosti pametni sat više neće biti najvažniji uređaj u tom sustavu. Postat će tek jedna karika u mnogo širem zdravstvenom ekosustavu u kojem će se podaci prikupljeni sa zapešća povezivati s laboratorijskim nalazima, genetskim informacijama i umjetnom inteligencijom kako bi se stvorila cjelovita i personalizirana slika ljudskog organizma.