Telefon zvoni u neočekivanom trenutku. S druge strane linije čujete prepoznatljiv glas svog djeteta. Uznemireno je, jeca i tvrdi da se nalazi u iznimno teškoj situaciji te da mu je hitno potrebna financijska pomoć. Inzistira na tome da se novac uplati odmah i da nemate vremena za gubljenje. Glas je identičan onome koji slušate godinama, ton izražava paniku, a osjećaj hitnosti ne ostavlja prostor za dublje razmišljanje.
Noseći se s prirodnim roditeljskim instinktom, većina ljudi reagira u sekundi. Slijede upute prevaranata, uplaćuju novčane iznose ili predaju osjetljive osobne podatke. Tek kasnije, kada se napokon uspiju čuti sa stvarnim djetetom, shvaćaju gorku istinu: ono uopće nije zvalo, glas s druge strane bio je računalno generiran, a umjetno stvorena panika onemogućila je pravovremenu provjeru činjenica. Zaustavljanje prijevare nije zahtijevalo nikakvo tehničko prepoznavanje sintetičkog glasa. Bilo je dovoljno postaviti jedno osobno pitanje, prekinuti poziv i kontaktirati dijete na broj koji je već pohranjen u imeniku.
Kloniranje glasa pomoću umjetne inteligencije više nije znanstvena fantastika
Primjeri zlouporabe glasovnog kloniranja više nisu ograničeni na izolirane slučajeve ili eksperimente. Početkom 2025. godine skupina talijanskih poduzetnika zaprimila je pozive od osoba koje su se predstavljale kao suradnici ministra obrane. Tvrdili su da su hitno potrebne velike novčane doznake za oslobađanje otetih novinara u inozemstvu. Zahtjevu je dodana lažna zvučna snimka glasa samog ministra kako bi se stvorio dojam potpunog autoriteta. Jedan od poduzetnika uplatio je čak 980.000 eura, koji su kasnije zamrznuti na nizozemskim računima zahvaljujući brzoj reakciji istražnih tijela i banaka, dok su drugi poslovni ljudi prije uplate samostalno provjerili navode i spriječili prijevaru.
Pritisak se stvara identičnim mehanizmom, bilo da se radi o ministru ili roditelju. Prevaranti konstruiraju priču o prometnoj nesreći, zadržavanju u bolnici ili iznenadnom problemu s policijom. Rečenice poput: “Tata, imao sam nesreću i moram platiti odštetu na licu mjesta” ili “U bolnici sam i nemam dokumente” služe samo za izazivanje šoka.
Prema podicima FBI-jevog Centra za pritužbe na internetski kriminal, tijekom 2025. godine zaprimljeno je više od 22.000 prijava povezanih s zlouporabom umjetne inteligencije, s ukupnom prijavljenom štetom od preko 893 milijuna dolara. Ti podaci potvrđuju da je generativna tehnologija postala standardno oružje u rukama kibernetičkih kriminalaca.
Je li moguće spriječiti zlouporabu i kloniranje vlastitog glasa?
Potpuna zaštita od prikupljanja glasovnih uzoraka u današnjem je digitalnom okruženju gotovo nemoguća. Kriminalcima je za izradu vjernog glasovnog modela često potrebno svega nekoliko sekundi čistog audio zapisa. Materijal za sintetičku obradu javno je dostupan na društvenim mrežama kroz objavljene videozapise, zvučne poruke, priče ili intervjue. Agencije za zaštitu osobnih podataka upozoravaju da suvremeni alati ekstremno olakšavaju zlouporabu vizualnih i glasovnih sadržaja. Smanjenje količine osobnih video i audio zapisa koje dijelite javno može smanjiti rizik, ali ne pruža potpunu garanciju. Glavna je pouka da sam glas ili slika na ekranu više ne mogu služiti kao neoboriv dokaz nečijeg identiteta.
Foto: Orlando Allo- Pexels
Kako samostalno provjeriti tko se uistinu nalazi s druge strane linije?
Kada zaprimite poziv koji uključuje hitan zahtjev za novcem ili prijenosom podataka, ključno je privremeno potisnuti emocije i primijeniti jednostavne metode provjere:
- Postavite pitanje o zajedničkom sjećanju: Postavite pitanje na koje odgovor zna samo vaša bliska osoba, a koje se ne može rekonstruirati putem društvenih mreža. Izbjegavajte općenita pitanja poput imena kućnog ljubimca. Umjesto toga pitajte: “Kojim smo autom putovali na more prije tri godine?” ili “Što smo večerali prošle nedjelje?”. Neodređen ili izbjegavajući odgovor jasan je znak za uzbunu.
- Prekinite poziv i nazvati poznati broj: Ako sagovornik tvrdi da se nalazi u bolnici ili policiji te vas brzo preusmjerava na navodnog službenika, odmah prekinite razgovor. Samostalno potražite službeni broj navedene ustanove ili nazovite dijete izravno na broj koji imate u imeniku. Nikada ne pozivajte brojeve koje vam je u razgovoru izdiktirao sumnjivi pozivatelj.
- Uvedite obiteljsku šifru: U dogovoru s članovima obitelji možete definirati tajnu riječ ili frazu koja se koristi isključivo u izvanrednim i hitnim situacijama. Ako pozivatelj ne zna šifru, riječ je o prijevari.
Koraci koje treba poduzeti ako ste već uplatili novac
U situacijama kada shvatite da ste postali žrtva prijevare nakon što je uplata već izvršena, najvažniji čimbenik jest brzina reakcije:
- Odmah kontaktirajte matičnu banku: Obavijestite banku putem službenih kanala za podršku, opišite incident i zatražite hitno zaustavljanje, opoziv ili blokadu transakcije.
- Pohranite sve dokaze: Sačuvajte brojeve telefona s kojih ste pozvani, zapisnike poziva, tekstualne poruke, snimke, podatke o broju računa (IBAN) na koji je uplaćen novac te sve ostale prateće potvrde.
- Izmijenite pristupne podatke: Ako ste tijekom poziva otkrili bilo kakve lozinke, PIN kodove ili pristupne podatke za internet bankarstvo, odmah ih promijenite i blokirajte kompromitirane račune.
- Prijavite slučaj policiji: Prijevaru bez odgode prijavite nadležnoj policijskoj postaji ili specijaliziranoj jedinici za kibernetički kriminal, prilažući sve prikupljene materijalne dokaze.
Glas i vizualni prikaz godinama su smatrani apsolutnim dokazom identiteta, no napredak umjetne inteligencije promijenio je ta pravila. Suvremene navike u komunikaciji zahtijevaju da se prepoznavanje glasa odvoji od formalne provjere identiteta, osobito kada se u razgovoru stvara umjetni pritisak i zahtijeva brza financijska reakcija.
