Vrijeme leti. Čini se kao da smo jučer, te sada već daleke 2016. godine, uživali u remek-djelu The Witcher 3: Wild Hunt na tada potpuno novoj i pristupačnoj GeForce GTX 1060 grafičkoj kartici. Prošlo je cijelo desetljeće – tehnološka era koja je trebala donijeti revoluciju u svijetu hardvera i softvera. No, jesmo li doista napredovali?
Pogled na evoluciju operativnih sustava, procesora, grafičkih arhitektura i samih igara u posljednjih deset godina otkriva duboku i prilično razočaravajuću stagnaciju industrije.
Došao je kraj dominacije “desetke”
Nijedan PC sustav ne funkcionira bez operativnog sustava. U posljednjih deset godina oprostili smo se od kultnog Windowsa 7, prošli fazu otpora prema Windowsu 10 te u konačnici masovno prešli na Windows 11 – unatoč tome što potonji pati od kroničnih problema sa stabilnošću pri svakom novom ažuriranju.
Foto: AI
Prema najnovijim statistikama platforme Steam, udio igrača na Windows 10 sustavu pao je na 23,99%, dok Windows 11 sada suvereno dominira s 69,76% i bilježi stalan rast. Zanimljiv je i skok Linuxa na 3,99%, što je povijesni maksimum za ovaj OS, ostvaren primarno zahvaljujući Valveu i ekosustavu oko SteamOS-a.
Tranzicija procesora i krah Mooreovog zakona
Značajne promjene dogodile su se i u arhitekturi procesora, gdje su četverojezgreni modeli konačno postali prošlost. Šesterojezgreni procesori drže 28,94% udjela među Steam korisnicima dok ih osmojezgreni procesori prate u stopu s 27,31% udjela.
Ipak, da nam je netko 2016. godine rekao da ćemo deset godina kasnije i dalje raditi na frekvencijama od 4 do 5 GHz uz tek dvostruko veći broj jezgri, bili bismo duboko razočarani. Mooreov zakon je efektivno mrtav, a industrija se umjesto sirove snage okrenula optimizaciji postojeće arhitekture.
Nvidia i AMD – Planirano zastarijevanje kroz škrtarenje na VRAM-u
Najveći paradoks modernog hardvera leži u kapacitetu video memorije (VRAM). Godine 2016. svjedočili smo brzim skokovima: s kartica poput GTX 760 (2 GB) i GTX 970 (4 GB) prelazili smo na GTX 1060 (6 GB), GTX 1070 (8 GB) ili monstruoznu GTX 1080 Ti s 11 GB VRAM-a.
Danas, u 2026. godini, Nvidia na tržište plasira mainstream modele poput GeForce RTX 5060 i RTX 5060 Ti s uvredljivih 8 GB VRAM-a. Činjenica da moderna grafička kartica srednje klase ima istu količinu memorije kao model visoke klase iz 2016. godine jasno oslikava korporativnu strategiju planiranog zastarijevanja.
Trenutačno, od sedam najpopularnijih kartica na Steamu, samo RTX 3060 i nova RTX 5070 nude više od 8 GB memorije.Monopolističku igru Nvidije prati i AMD, koji je drastično izgubio tržišni udio. Njihovi modeli Radeon RX 7600 i noviji RX 9060 XT također su limitirani na 8 GB VRAM-a u bazičnim izvedbama, ostavljajući igrače na milost i nemilost loše optimiziranim naslovima.
Grafički napredak pod povećalom i eksponencijalni skok zahtjeva
Usporedimo li tehnološke prekretnice, grafički skok između 1996. i 2006., ili 2006. i 2016. bio je monumentalan. Međutim, vizualni napredak u posljednjih deset godina je minimalan. Naslovi iz 2016. godine poput DOOM-a, Deus Ex: Mankind Divided, Watch Dogs 2 ili Quantum Breaka i danas izgledaju izvanredno. Moderni grafički napredak toliko je spor da su poboljšanja često uočljiva tek detaljnim uspoređivanjem snimki zaslona.
Unatoč tome, sistemski zahtjevi su eksplodirali. Za ugodno igranje u standardnoj Full HD rezoluciji (1920×1080), koja je i dalje primarni izbor većine igrača, danas vam je potrebna kartica ranga RTX 5060 Ti ili RX 9060 XT sa 16 GB VRAM-a, što predstavlja investiciju od preko 400 do 500 eura. Prijelaz na QHD rezoluciju (2560×1440) stoga je iznimno spor, jer zahtijeva skupe komponente poput RTX 5070 ili RX 9070 XT.Ray
Tracing i upscaling
Spas za hardver ili izlika za lenjost developera? Uvođenje Ray Tracinga (praćenja zraka u stvarnom vremenu) s Nvidia RTX 2000 serijom 2018. godine najavljeno je kao najveći tehnološki proboj. Rani naslovi poput Controla ili Battlefielda V nisu opravdali očekivanja, a prava demonstracija moći stigla je tek godinama kasnije s igrama Cyberpunk 2077, Alan Wake 2 i Metro Exodus. No, cijena fluidnog prikaza s uključenim Ray Tracingom bila je previsoka – zahtijevala je hardver ranga RTX 4070 SUPER ili jači.
Danas Ray Tracing postaje nametnuti industrijski standard koji se u igrama poput DOOM: The Dark Ages ili Indiana Jones and the Great Circle više ne može potpuno isključiti, što eliminira vlasnike starijih grafičkih kartica i zadaje težak udarac AMD-u, koji već tri generacije hardverski kaska za konkurencijom.
Otvoreni kod (Nvidia/AMD/Intel)
Iako su DLSS i FSR trebali poslužiti kao alat za disanje starijem hardveru, razvojni studiji su ih zloupotrijebili. Umjesto temeljite optimizacije koda, developeri danas lansiraju naslove (primjerice Remnant II) koji su u startu dizajnirani da rade isključivo uz uključen upscaling, renderirajući igru na svega 33% izvorne rezolucije.SSD i RAM memorija.
Prostorna kriza i skok cijena
Na polju pohrane podataka prisutna je potpuna stagnacija sučelja. SSD iz 2016. godine (bilo SATA ili NVMe) i danas možete ugraditi u moderno računalo i igrati se bez većih problema. Međutim, problem je kapacitet. Nekadašnjih standardnih 250 GB danas ne može primiti ni dva moderna naslova. Prosječna igra u 2026. godini teži između 80 i 150 GB, dok mastodonti poput ARK: Survival Evolved ili Call of Duty serijala bez problema probijaju granicu od 200 GB. Glavni uzrok tome nije napredna geometrija, već katastrofalna optimizacija i nekomprimirane teksture.
Novi preporučeni standard za gaming bez zastajkivanja
Iako je 32 GB RAM-a postao nužnost za gaming bez trzanja, tijekom 2026. godine ponovno svjedočimo povratku konfiguracija sa 16 GB. Razlog tome je globalna kriza na tržištu poluvodiča i drastično poskupljenje memorijskih čipova, što je investiciju u RAM učinilo bolno skupom stavkom.
Foto: Steam
Nestanak gaming hitova i sumrak PC žanrova
Najveće razočaranje proteklog desetljeća nije u hardveru, već u samom softveru. Kada pogledate agregatore ocjena i liste najpopularnijih PC igara svih vremena, vrhom i dalje dominiraju naslovi stare garde: The Witcher 3, Red Dead Redemption 2, GTA V, Skyrim i Half-Life 2.
U posljednjih nekoliko godina, samo je nekolicina igara uspjela dosegnuti taj kultni status:Baldur’s Gate IIICyberpunk 2077 (tek nakon višegodišnjih zakrpa). Tradicionalni PC žanrovi, poput kompleksnih strategija u realnom vremenu (RTS), gotovo su potpuno izumrli i svedeni na marginalne, nišne proizvode. Industrija se primarno fokusirala na sigurne, monetizirane projekte i mikrotransakcije, zanemarujući kreativnost i inovativnost koje su krasile industriju prije 10 ili 20 godina.
Rezime
Smjer u kojem se PC gaming industrija kretala od 2016. do 2026. godine ne ulijeva previše optimizma. Korisnici su suočeni s namjerno limitiranim hardverom, bezobrazno visokim cijenama i igrama koje izlaze u nedovršenom, neoptimiziranom stanju.
Jedini način da kao zajednica utječemo na gigante poput Nvidije, AMD-a i vodećih izdavačkih kuća jest glasanje novčanikom. To je jedini jezik koji korporativni upravni odbori razumiju. Kada prestanemo kupovati precijenjene grafičke kartice s premalo memorije i prednaručivati poludovršene igre, industrija će biti prisiljena vratiti se inženjerskim i kreativnim korijenima.
Koja vas je hardverska ili softverska odluka u posljednjih 10 godina najviše razočarala, a što smatrate svijetlom točkom modernog PC gaminga?
