Ako na kineskim cestama primijetite moderan električni automobil, postoji velika mogućnost da ćete na njemu uočiti jedan neobičan futuristički detalj. Na retrovizorima, prednjem dijelu vozila ili drugim dijelovima karoserije mogu se pojaviti mala plava LED svjetla koja vozačima i prolaznicima signaliziraju da je aktivan napredni sustav pomoći vozaču, odnosno ADAS.

Takav svjetlosni potpis posljednjih je godina postao svojevrsni zaštitni znak brojnih kineskih proizvođača električnih automobila. Međutim, čini se da će taj trend uskoro postati prošlost. Kinesko Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije (MIIT) odlučilo je stati na kraj uporabi plavih vanjskih svjetala na komercijalno dostupnim vozilima.

Na prvi pogled moglo bi se činiti da je riječ samo o estetskom detalju. Ipak, iza odluke kineskih vlasti krije se puno ozbiljnija kombinacija regulatornih zahtjeva, sigurnosti u prometu i zabrinutosti zbog načina na koji ljudi doživljavaju sustave pomoći vozaču.

Plava svjetla zapravo nikada nisu bila dio dopuštene palete

Prvi problem je regulatorne prirode. Prema kineskom nacionalnom standardu GB 4785, koji propisuje zahtjeve za vanjsku rasvjetu motornih vozila, osobna vozila smiju koristiti ograničen skup boja za vanjsku rasvjetu, među kojima su bijela, crvena, žuta i jantarna, odnosno narančasto-žuta.

Plava pritom nije među dopuštenim bojama za takvu namjenu.

Unatoč tome, 2022. godine Li Auto počeo je koristiti plava LED svjetla na modelu L9 kako bi vizualno naglasio napredne funkcije pomoći vozaču i tehnologiju autonomne vožnje. Ideja je bila jednostavna: ako automobil samostalno upravlja dijelom vožnje, zašto to ne bi bilo vidljivo i izvana? Koncept se pokazao dovoljno atraktivnim da ga ubrzo prihvate i drugi veliki kineski proizvođači, uključujući Xpeng, Nio, Aito i BYD. Plava svjetla tako su se proširila na sve veći broj modela i postala svojevrsni vizualni simbol tehnološki naprednog automobila.

Problem je u tome što činjenica da se nešto godinama koristi ne znači nužno da je formalno dopušteno. Plava vanjska svjetla tako su se našla u svojevrsnoj regulatornoj sivoj zoni. Kineske vlasti sada tu situaciju žele jasno definirati i uskladiti praksu s postojećim propisima.

Problem nije samo u boji, već i u tome kako je ljudi doživljavaju

Važan razlog povezan je sa sigurnošću u prometu. Plava svjetlost ima relativno kratku valnu duljinu i noću može biti vizualno vrlo izražena. Ovisno o intenzitetu i položaju izvora svjetlosti, može privlačiti pozornost drugih vozača i pješaka ili stvarati neugodan odsjaj. Na prometnicama već postoji velik broj svjetlosnih signala kojima sudionici u prometu moraju pridavati pažnju.

U različitim prometnim sustavima plava boja često se povezuje s vozilima pod posebnim režimom kretanja, poput policijskih i drugih interventnih vozila. Dodatni izvori plave svjetlosti na običnim osobnim automobilima zato mogu otežati brzo prepoznavanje važnih prometnih signala. Drugim riječima, regulatorima nije problem samo to što plava svjetla izgledaju drukčije. Pitanje je mogu li takvi izvori svjetlosti zbuniti druge sudionike u prometu ili nepotrebno odvlačiti njihovu pozornost, osobito tijekom noćne vožnje.

Najveći problem možda je ipak ono što plavo svjetlo poručuje

Slijedeći razlog puno je zanimljiviji jer se ne odnosi izravno na samu rasvjetu, nego na psihologiju vozača. Većina naprednih sustava pomoći vozaču koji su danas dostupni u serijskim automobilima i dalje pripada razini 2 automatizacije prema SAE klasifikaciji. To znači da automobil može istodobno upravljati nekim aspektima vožnje, primjerice ubrzavanjem, kočenjem i održavanjem vozila unutar prometne trake, ali vozač i dalje ostaje odgovoran za nadzor sustava i mora biti spreman preuzeti upravljanje u svakom trenutku. Upravo tu plavo svjetlo može stvoriti neočekivan problem.

Kada automobil izvana jasno pokazuje da je aktivan napredni sustav pomoći vozaču, kod pojedinih korisnika može se pojaviti pretjerano povjerenje u sposobnosti sustava. Vozač može početi doživljavati automobil kao sposobnijeg nego što on u stvarnosti jest te se manje koncentrirati na prometnu situaciju.

U najgorem slučaju to može dovesti do samozadovoljstva za volanom. Vozač bi mogao zaključiti da automobil „sam vozi” i zbog toga početi koristiti mobitel, skidati pogled s ceste ili na druge načine smanjiti razinu pažnje.

Problem je dodatno naglašen činjenicom da se tehnologija asistirane vožnje često marketinški predstavlja vrlo atraktivno. Izrazi poput „inteligentna vožnja”, „autonomna vožnja” i slične marketinške formulacije mogu kod korisnika stvoriti dojam da je automobil sposoban za puno više nego što mu stvarna razina automatizacije dopušta. Plavo svjetlo u tom kontekstu postaje više od običnog dizajnerskog elementa. Ono postaje vizualni signal koji može utjecati na očekivanja vozača i drugih sudionika u prometu.

Foto: www.liauto.ph

Što će se sada dogoditi s automobilima?

Nova pravila znače da će proizvođači morati prilagoditi nova vozila zahtjevima kineskih regulatora. Vozila koja se budu registrirala prema novim pravilima neće moći koristiti nedopuštena plava vanjska svjetla, što znači da će proizvođači morati pronaći alternativno rješenje. Za modele koji su već u proizvodnji to može značiti uklanjanje plavih LED elemenata ili njihovu zamjenu drugom, dopuštenom bojom. Proizvođači će tako morati uskladiti dizajn svojih modela s novim regulatornim zahtjevima.

Pitanje je, međutim, što će se dogoditi s automobilima koji su već prodani i nalaze se na cestama.

Tu bi proizvođačima mogla pomoći jedna od najvećih prednosti modernih pametnih automobila – mogućnost ažuriranja softvera putem interneta. Ako je boja tih LED svjetala elektronički upravljana, proizvođač bi mogao putem OTA ažuriranja jednostavno deaktivirati plavo osvjetljenje ili promijeniti njegovu funkciju i boju, bez potrebe za fizičkom zamjenom dijelova. To bi bilo znatno jednostavnije i jeftinije od klasičnog opoziva koji bi zahtijevao odlazak milijuna vozila u servis.

Kraj jednog malog, ali znakovitog trenda

Odluka kineskih vlasti možda na prvi pogled djeluje kao sitnica. Ipak, ona pokazuje kako se odnos prema naprednim sustavima pomoći vozaču mijenja kako tehnologija postaje sve raširenija. Plava LED svjetla bila su zamišljena kao atraktivan način da proizvođači pokažu da njihov automobil nije običan automobil, već „pametno” vozilo opremljeno naprednom tehnologijom. No upravo ta sposobnost da vizualno naglase tehnološku naprednost može imati i neželjene posljedice.

Ako vanjski dizajn automobila vozaču ili prolazniku šalje poruku da vozilo može samostalno upravljati, dok stvarne mogućnosti sustava i dalje zahtijevaju stalni nadzor čovjeka, nastaje opasan jaz između percepcije i stvarnosti.

Zabrana plavih svjetala zato nije samo pitanje dizajna automobila. Ona je i podsjetnik proizvođačima da tehnološki napredak mora biti popraćen jasnim pravilima i odgovarajućim načinom komunikacije s korisnicima. Na kraju, možda upravo tu leži najvažnija poruka kineske odluke: automobil može izgledati autonomnije nego što to u stvarnosti jest, ali odgovornost vozača ne nestaje samo zato što na karoseriji svijetli nekoliko plavih LED dioda.