Postoje kompanije koje obilježe jedno tehnološko razdoblje. Pojave se u pravom trenutku, stvore proizvod koji promijeni tržište i postanu sinonim za svoju eru. A postoje i one druge. One možda nisu uvijek najglasnije, nemaju uvijek najbolji proizvod i ne pobjeđuju u svakoj kategoriji. Ali nekako su uvijek prisutne kada započne novi tehnološki val. Samsung pripada upravo toj drugoj skupini. Zato je zanimljivije pitanje od toga hoće li Samsung za 20 godina proizvoditi najbolje telefone zapravo ovo: hoće li i tada postojati nešto u tehnologiji bez čega Samsung ne možemo zamisliti? Povijest sugerira da je odgovor – vrlo vjerojatno da.
Kada je Nokia bila kraljica, Samsung je već čekao
Postojalo je vrijeme kada je riječ „mobitel“ gotovo automatski značila Nokiju. Na vrhuncu, početkom 2000-ih, Nokia je držala više od 40 posto globalnog tržišta mobilnih telefona. Njezini uređaji bili su posvuda, a ime Nokia postalo je gotovo sinonim za mobilnu telefoniju. Ipak, u sjeni tog velikog uspjeha već je stajao Samsung. Nije bio najuzbudljivija kompanija. Nije imao najpoznatiji operativni sustav niti proizvod koji bi promijenio način na koji koristimo telefone. I upravo je u tome bila njegova prednost.
Samsung je istodobno proizvodio televizore, hladnjake, perilice rublja, memorijske čipove, zaslone i brojne druge komponente. Njegovo poslovanje bilo je toliko široko da nije ovisilo o jednom proizvodu – pa čak ni o jednoj industriji. Dok je Nokia bila zvijezda mobilne telefonije, Samsung je gradio pozornicu na kojoj će se odvijati sljedeća tehnološka revolucija.
Priča nije počela s Galaxyjem
Samsung Electronics osnovan je 1969. godine, ali korijeni kompanije sežu mnogo dalje. Godine 1938. Lee Byung-chul pokrenuo je Samsung kao trgovinu u Daeguu. Prodavao je sušenu ribu, rezance i poljoprivredne proizvode. Od takvog početka teško je zamisliti put prema televizorima, pametnim telefonima, memorijskim čipovima i umjetnoj inteligenciji. No upravo je sposobnost stalnog mijenjanja postala jedan od najvažnijih dijelova Samsungova identiteta.
Šezdesetih godina kompanija ulazi u elektroniku. Osamdesetih se ozbiljno kladi na proizvodnju memorijskih čipova. Nakon azijske financijske krize restrukturira poslovanje i dodatno ulaže u područja koja će joj kasnije dati ogromnu prednost. A onda dolazi Nokia. I Apple.
Foto: Samsung
Kada je Apple predstavio iPhone, Samsung nije nestao
U siječnju 2007. Steve Jobs izašao je na pozornicu i predstavio prvi iPhone. Bio je to trenutak koji je promijenio mobilnu industriju. Nokia se nije uspjela dovoljno brzo prilagoditi novom svijetu. Nekoliko godina kasnije prodala je svoju mobilnu diviziju Microsoftu. Samsung je krenuo drugim putem.Kompanija je ušla u utrku s Galaxyjem i izgradila vlastiti ekosustav pametnih telefona. Istodobno je nastavila proizvoditi ono što se nije vidjelo na naslovnicama – memoriju, zaslone i druge ključne komponente. To je jedna od najzanimljivijih stvari u Samsungovoj priči. Kada gledamo tehnološku povijest, najčešće pamtimo proizvod koji smo držali u rukama. Mnogo rjeđe razmišljamo o komponentama koje su se nalazile unutar njega. A Samsung je desetljećima bio prisutan upravo tamo.
Samsung nije uvijek pobijedio. Samo nije otišao
Samsung nije uvijek imao najbolji telefon. Nije uvijek bio najbolji proizvođač čipova. Nije uvijek bio tehnološki lider. Ali je gotovo uvijek imao još nešto. Ako jedno poslovanje zapne, drugo može preuzeti dio tereta. Ako prodaja telefona uspori, tu su televizori i kućanski uređaji. Ako potrošačka elektronika uđe u zasićenje, raste potražnja za memorijom. A kada se pojavi nova tehnološka revolucija – primjerice umjetna inteligencija – Samsung već ima infrastrukturu potrebnu za njezin razvoj. To je potpuno drugačija vrsta konkurentske prednosti.
Foto: Samsung
Najnoviji val zove se umjetna inteligencija
Danas je teško govoriti o tehnologiji bez umjetne inteligencije. Ali AI revolucija ne događa se samo u chatbotovima, aplikacijama i pametnim telefonima. Ispod svega nalaze se podatkovni centri, procesori i memorija. Tu ponovno dolazi Samsung. Jedna od ključnih tehnologija za moderne AI sustave je HBM, odnosno memorija velike propusnosti. Ona omogućuje da ogromne količine podataka brzo cirkuliraju između procesora i memorije – upravo ono što je potrebno za treniranje i izvođenje velikih AI modela.
Foto: Samsung
Samsung je, uz SK hynix i Micron, među glavnim svjetskim proizvođačima HBM memorije. Drugim riječima, dok većina korisnika umjetnu inteligenciju vidi kroz ekran telefona ili računala, Samsung je prisutan i nekoliko slojeva ispod tog ekrana. A kompanija istodobno pokušava AI učiniti dijelom svakodnevnog iskustva svojih korisnika kroz Galaxy AI. Opet ista priča. Jedan dio Samsunga nalazi se pred vašim očima. Drugi dio nalazi se ispod površine.
Najveća snaga Samsunga možda nije u telefonima
Pomalo je pogrešno Samsung promatrati samo kao proizvođača pametnih telefona. Telefon je najvidljiviji dio kompanije. Ali nije nužno i najvažniji. Samsung je istodobno proizvođač elektronike, zaslona, memorije i drugih ključnih komponenti, uz golemo poslovanje u kućanskim uređajima. Ta širina daje mu nešto što mnoge tehnološke kompanije nemaju: mogućnost preživljavanja promjene.
A tehnološka industrija je upravo industrija promjena. Proizvod koji je danas revolucionaran sutra može biti zastario. Format koji dominira tržištem može nestati. Kompanija koja je jučer bila nedodirljiva može za nekoliko godina postati fusnota u povijesti. Nokia je to naučila na teži način.
Samsung je desetljećima gradio poslovanje tako da ne ovisi o samo jednoj budućnosti. Zato nije presudno hoće li Samsung biti najbolji. Ovo možda zvuči kao paradoks, ali Samsungova najveća prednost nije nužno u tome da bude broj jedan u svemu. Ne mora imati najbolji telefon. Ne mora imati najbolji čip. Ne mora pobijediti u svakoj novoj kategoriji. Dovoljno je da bude dovoljno dobar u pravim kategorijama – i dovoljno važan da ga industrija ne može zaobići. To je velika razlika.
Neke kompanije pokušavaju stvoriti proizvod bez kojeg potrošači ne mogu živjeti. Samsung je desetljećima radio nešto drugo: gradio je poslovanje bez kojeg industrija teško može funkcionirati. Od male trgovine u Daeguu 1938. do jedne od najvećih tehnoloških kompanija današnjice proteklo je gotovo devet desetljeća. U međuvremenu su se promijenili telefoni, televizori, računala i način na koji komuniciramo.
Foto: Samsung
Nokia je došla i prošla. BlackBerry je došao i prošao. Motorola je promijenila vlasnike i smjer. Niz nekada velikih imena nestao je iz središta tehnološke pozornice. Samsung je ostao.Ne zato što nikada nije pogriješio. Naprotiv. Kompanija je imala velike promašaje, uključujući katastrofu s Galaxyjem Note7. Imala je probleme u proizvodnji čipova i razdoblja u kojima su konkurenti bili ispred nje. Ali nijedan pojedinačni neuspjeh nije bio dovoljno velik da sruši cijeli sustav. I možda upravo tu leži odgovor na pitanje s početka.
Ne znamo kakav će biti Samsung za 20 godina Ne znamo hoće li tada postojati pametni telefoni kakve poznajemo danas. Ne znamo hoće li Apple i dalje biti najvažnije ime potrošačke tehnologije. Ne znamo hoće li umjetna inteligencija promijeniti računala, telefone ili ih potpuno zamijeniti nečim novim. Ne znamo ni koji će proizvod biti sljedeći veliki tehnološki hit.
Ali Samsungu je možda upravo to najmanji problem. Ako jedan tehnološki val nestane, može se pojaviti drugi. Ako telefoni uspore, ostaju čipovi. Ako potrošačka elektronika uspori, raste potražnja za infrastrukturom. Ako se promijeni način na koji koristimo uređaje, Samsung ima dovoljno tehnologije i proizvodnih kapaciteta da se prilagodi novom svijetu.
U valu Nokije Samsung je bio tamo. U valu Applea također. A sada, dok dolazi najveći val dosad – umjetna inteligencija – Samsung je ponovno prisutan. Možda zato njegovo najvažnije pitanje za budućnost nije „Hoće li Samsung napraviti najbolji proizvod, nego Hoće li postojati nova tehnološka era u kojoj Samsung neće imati svoju ulogu?“
Foto: Samsung
Nakon gotovo 90 godina povijesti, teško je kladiti se da će odgovor biti – da.
