Milijuni novih dijagnoza malignih bolesti diljem svijeta potječu od infektivnih procesa koji se danas mogu uspješno liječiti ili u potpunosti spriječiti, što ukazuje na to da se rizik od razvoja karcinoma u tim slučajevima mogao primarno eliminirati. Sveobuhvatna studija objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu The Lancet Oncology pokazuje da je otprilike jedan od osam slučajeva raka na globalnoj razini izravno povezan s infektivnim agensima. Velik dio tih slučajeva savladiv je putem cijepljenja, sustavnog probira i standardiziranih terapijskih protokola.
Znanstveni tim naglašava mogućnost direktne medicinske intervencije prije nego što patološki proces uznapreduje do malignog stadija. Prema riječima Garyja Clifforda, vodećeg autora studije i epidemiologa u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC), ključ uspjeha leži u političkoj i financijskoj podršci, javnom konsenzusu i ciljanom podizanju svijesti o učinkovitosti preventivnih programa.
Procjene za 2024. godinu ukazuju na to da je približno 2,3 milijuna novih slučajeva raka u svijetu uzrokovano infekcijama, što čini 12 posto ukupnog broja dijagnosticiranih malignih oboljenja. Pritom se izrazito ističu dva patogena: bakterija Helicobacter pylori, primarno odgovorna za razvoj karcinoma želuca, te humani papiloma virus (HPV), uzročni čimbenik raka vrata maternice. Istraživači navode da su ta dva agensa zajedno uzrokovala više od 1,5 milijuna slučajeva raka u 2024. godini.
Popisu značajnih zaraznih uzročnika kancerogeneze pridružuju se i drugi patogeni:
- Virus hepatitisa B (HBV): povezan s oko 360.000 slučajeva raka, uglavnom primarnog karcinoma jetre.
- Epstein-Barr virus (EBV): povezan s otprilike 260.000 slučajeva, pri čemu se ističe karcinom nazofarinksa.
- Virus hepatitisa C (HCV): odgovoran za 160.000 slučajeva, pretežito raka jetre.
Epidemiologinja Harriet Rumgay iz IARC-a ističe da maligni tumori uzrokovani infekcijama, poput karcinoma jetre i želuca, često imaju nepovoljnu prognozu, što znači da velik udio smrtnosti od tih bolesti izravno potječe od infektivnog uzroka. Međutim, za četiri od pet najčešćih zaraznih uzročnika, kao i za HIV, danas postoje iznimno učinkovite preventivne mjere. To uključuje cijepljenje protiv HPV-a i hepatitisa B te visokoosjetljivu dijagnostiku i ciljano liječenje infekcija bakterijom H. pylori i hepatitisom C.
Analizirajući podatke iz baze Cancer Today Globalnog opservatorija za rak za 2024. godinu, istraživači su proširili metodologiju iz 2018. godine i u novi skup podataka dodali 16 novih parova infekcija-rak, uključujući širi spektar maligniteta povezanih s Epstein-Barrovim virusom. Iako je EBV bio prvi identificirani onkogeni virus (otkriven prije gotovo šest desetljeća putem Burkittovog limfoma), opseg njegovog ukupnog opterećenja na onkološke pacijente tek se nedavno počeo precizno kvantificirati.
Neravnomjerna globalna distribucija i zdravstvene nejednakosti
Studija jasno ukazuje na to da teret infektivnih karcinoma nije ravnopravno raspoređen. Zemlje s niskim i srednjim razinama prihoda snose čak 77 posto ukupnog globalnog tereta raka uzrokovanog infekcijama. Ova disproporcija izravna je posljedica visoke prevalencije patogena te ograničenog pristupa cjepivima, sustavima probira i suvremenom liječenju. Nejednakost je prisutna i unutar razvijenih zdravstvenih sustava, poput onog u Sjedinjenim Američkim Državama. Profesorica epidemiologije Veronika Fedirko s MD Anderson Cancer Centera ističe da specifične podskupine stanovništva bilježe znatno više stope infekcija H. pylori, HPV-om ili hepatitisom, uz istovremeno slabiju dostupnost zdravstvenoj zaštiti, što godinama kasnije rezultira diferencijalnim stopama onkoloških oboljenja.
Ipak, epidemiolozi naglašavaju važnu činjenicu: sama prisutnost kancerogenog virusa ili bakterije ne znači nužno da će osoba razviti malignu bolest. Infekcije povećavaju relativni rizik, no karcinom se manifestira u manjem postotku zaraženih pacijenata, obično kada je infekcija prisutna višegodišnje i u kombinaciji s drugim rizičnim čimbenicima poput dobi, oslabljenog imuniteta, pušenja ili genetske predispozicije.
Foto: www.magnific.com
Strategije potpune eliminacije rizika
Iako je rak iznimno složena skupina bolesti s heterogenom etiologijom, područje infektivnih agensa predstavlja polje u kojem preventivna medicina ostvaruje najviše stope uspješnosti.
Sustavne preventivne mjere obuhvaćaju:
- Cijepljenje – Profilaktička cjepiva protiv HPV-a štite od infekcija koje uzrokuju šest različitih vrsta karcinoma (uključujući rak vrata maternice, anusa i orofarinksa), dok cjepivo protiv hepatitisa B direktno sprječava kronična oštećenja i karcinom jetre.
- Rano otkrivanje i probir– Rutinski pregledi omogućuju identifikaciju prekanceroznih lezija i njihovo uklanjanje prije razvoja invazivnog stadija.
- Ciljanu antimikrobnu i antiviralnu terapiju – Liječenje H. pylori infekcije kombinacijom antibiotika i inhibitora protonske pumpe eradicira bakteriju i liječi kronični gastritis, čime se eliminira glavni rizični čimbenik za rak želuca. Jednako tako, primjena izravno djelujućih antivirotika za hepatitis C uspješno eliminira virus i sprječava kasnije hepatocelularne komplikacije.
Uz medicinske procedure, nezaobilazan dio javnozdravstvene strategije čine i primarne mjere prevencije prijenosa, poput primjene sigurnih standarda pri medicinskim injekcijama, zaštitnih barijera pri spolnom odnosu te pred-ekspozicijske profilakse (PrEP) za HIV. Pravedna i široka primjena ovih protokola ima potencijal spriječiti milijune slučajeva malignih bolesti u nadolazećim desetljećima.
